Medenica: Zabraniti diskriminaciju osoba sa invaliditetom

Predsjednik Vrhovnog suda Vesna Medenica najavila je da će uputiti inicijativu Ministarstvu pravde da zahtjevi osoba sa invaliditetom imaju prioritet. Medenica je, na okruglom stolu o (ne)pristupačnosti i diskriminaciji, kazala da je za ostvarivanje temeljnih principa pravne države neophodno zabraniti deskriminaciju, kao ključni preduslov za razvoj demokratskog društva. Prema njenim riječima, o svim pojavama diskriminacije se mora govoriti kako bi se razradili mehanizmi za eliminaciju njenih pojavnih oblika. “Sve vaše aktivnosti podržavam i spremna sam u mjeri u kojoj procijenite da vam pružim podršku, a garancije da ste jednaki u pravu i sudskoj zaštiti vam ne trebaju jer se to podrazumijeva”, kazala je Medenica.

Prioritet promjena procesnih zakona Ona je navela da u sudskoj zaštiti prava osoba sa invaliditetom prioritet mora imati promjena procesnih zakona.

“Ti zakoni prepoznaju određenu grupu spornih društvenih odnosa koji imaju prioritet, i oni su označeni kao hitni. Zašto da im ne dodamo još jedan vid hitnosti, odnosno da prioritet rješavanju zahtjeva dobiju i osobe sa invaliditetom”, rekla je Medenica, najavljujući da će takvu inicijativu uputiti Ministarstvu pravde.

11 odsto stanovništva sa invaliditetom

Direktor Centra za antidiskriminaciju Ekvista, Milan Šaranović kazao je da je stanje u oblasti pristupačnosti za osobe sa invaliditetom alarmantno. “Nepristupačnost izaziva nemogućnost realizacije potreba i prava, radna zaduženja, utiče na samopouzdanje i samopoštovanje a rezultat je društvena isključenost i dalje karakteristična za Crnu Goru”, rekao je on.

Popis stanovništva u Crnoj Gori pokazao je da 11 odsto stanovništa živi sa nekom vrstom invaliditeta

Prema riječima Šaranovića, popis stanovništva u Crnoj Gori pokazao je da 11 odsto stanovništa živi sa nekom vrstom invaliditeta. Kao nepristupačno, on je definisao javne površine-trotoare i pješačke prelaze, unutrašnjost objekata-hodnike, pultove, liftove, natpise, prevoz-autobuski, željeznički i taksi vozila. “Među nepristupačnim objektima su državni, lokalni, vjerski, sportski, trgovinski i ugostiteljski organi, sudovi, tužilaštva i centri culture, neka ministarstva kao i zgrade predsjednika i Skupštine”, pojasnio je Šaranović.

Kao poseban problem on je izdvojio i neprimjenjivanje 25 oznaka koje se tiču pristupačnosti objekata osobama sa invaliditetom, koje bi trebale biti u primjeni.“U Crnoj Gori od tih slika, tri su vidljive u primjeni, a i one ponekad nepravilno”.

Tri tužbe

Zamjenik Ombudsmana, Marijana Laković ocijenila je da su i pored dobrog institucionalnog i zakonskog okvira, osobe sa invaliditetom u izuzetno teškom položaju. Kao jednu od nezadovoljavajućih komponenti položaja tih osoba, Laković je izdvojila mali broj podnijetih tužbi za razne prekršaje i diskriminaciju – od 31 slučaja vezano za diskriminaciju samo tri su podnijele osobe sa invaliditetom, prošle godine. “U godišnjem izvještaju koji treba da predamo Skupštini narednih dana mi smo preporučili državnim i organima lokalne samouprave da preduzmu niz mjera, kao što su obezbjeđivanje pristupačnosti svim javnim objektima, da izmijene propise vezano za javni prevoz i da se unaprijedi nadzor nad objektima u izgradnji ”, poručila je Laković.

( Mina )