15 godina žive sa smećem, smradom i dimom

Osim brojnih prirodnih blagodati, Nacionalni park „Prokletije“ krije i veliki broj nelegalnih deponija, a jedna od njih je i gradska, koja se nalazi nepuna dva kilometra od centra Plava, u mjestu Komarača, tik uz istoimenu rijeku koja je glavna pritoka Lima, te uz sami putni pravac koji vodi do plavskih katuna i planinskih masiva Bogićevice, Babinog Polja, Hridskog jezera i ostalih prirodnih bisera opštine.

Tu deponiju je Opština planirala kao privremenu - u prvi mah na par mjeseci, ali, kako su kazali mještani, deponija u Komarači “postoji”stoji” na tom mjestu već 15 godina, koliko traje i njihova borba sa neprijatnim mirisima i dimom koji izbijaju iz nje. Uz sve to, ne zadovoljava ni minimalne uslove za postojanje.

„Vijesti“ su posjetile mještane sela, čije se kuće nalaze na pedesetak metara od gradske deponije, a čija je “borba za život”, kako rekoše, počela prvog dana kada je deponija i nastala.

Jedan od njih, Omer Salić, kazao je da su neprijatan miris i dim sa deponije počeli da utiču na zdravlje stanovnika tog kraja, te da su oni “među rijetkima kojima boravak u prirodi narušava zdravlje”.

„Već 15 godina traje naš život sa smećem, smradom i dimom koji deponija stvara. Jedna od brojnih kojima je deponija nanijela zdravstvene probleme je i moja majka, koja je oboljela od pluća”, tvrdi Salić.

Dim je najgori

“Dim nas truje, dok ptice i psi borave na deponiji 24 časa i razvlače po našim livadama ionako razbacano smeće i otpatke uginulih životinja. Kuće ne provjetravamo. Većinu vremena smo unutra, zatvoreni, i trudimo se da ste što bolje zatvorimo, kako bi se dim što manje osjećao”, kazao je Salić.

On je dodao da ljudi imaju imanja, njive koje obrađuju, bave se poljoprivredom, ali da njihov sir, kajmak, mlijeko, maline, krompir i ostalo voće i povrće neće niko da kupi, jer se ljudi boje da su ti proizvodi zatrovani.

“Neće ni sijeno da kupe kod nas. Za ostalo je suvišno pričati. Tako da zbog deponije trpimo i tu štetu na naš ionako skroman porodični budžet. Ovom prilikom molimo i Ministarstvo poljoprivrede da nam, ako ima bilo kakve mogućnosti, izađe u susret, jer kao poljoprivrednici džabe radimo, mučimo se i bavimo poljoprivredom“, kazao je Salić.

Njegov rođak i komšija Mirsad Kandić kazao je da se na deponiji ne bira šta će se i gdje baciti, te da su ugrožene rijeke i riblji fond.

On je dodao da se na toj deponiji “nalaze leševi bilo koje životinje koja ugine na prostoru plavske opštine”.

„Bacaju ljudi smeće i van ove deponije, pa uništavaju stanovnicima i livade koje se graniče sa livadom na kojoj je deponija. Posebna je priča kada se sa puta istovara smeće, koje nerijetko zatvara naš ionako loš seoski put”, kazao je Kandić.

On je dodao da se na toj deponiji “nalaze leševi bilo koje životinje koja ugine na prostoru plavske opštine”.

“Oni se ovdje bacaju. Osim toga, ima dosta otpada koji se ovdje deponuje iz mesara, i naši sugrađani koji kolju stoku za svoje potrebe ovdje donesu kosti, iznutrice i ostalo. Možete uvijek da vidite kako rijeka nosi smeće, koje se Limom može naći i iza Murine. Ja sam ribolovac i odlično poznajem ovu rijeku. Može svako duž nje poći sve do Murine, i naći će na tone smeća. Sve to ugrožava je i riblji fond koji Lim posjeduje. Ova deponija ne liči ni na šta. Da je bar da se uređuje kako treba i ne pali...“, kazao je Kandić.

Deponija je smještena i u blizini i drugih sela, pa dim i neprijatni mirisi dolaze i do mještana Korita, Meteha, Jara, Babinog Polja, gdje ukupno ima oko 700 stanovnika, a ljeti ih je dvostruko više.

Mještani Komarače ističu da je najteže tokom ljetnjih mjeseci, kada dim dospije i do centra Plava.

Brojni mještani svih tih sela ističu da je ljeti uticaj dima na njihovo zdravlje najjači, te da do sada nije bilo nikakvog sastanka sa nadležnima iz Opštine.

„Umjesto da ljeti sa svojim porodicama uživamo u toplim ljetnjim danima i noćima, mi se i na toj velikoj temperaturi moramo zatvarati u kuće, te provjeriti dihtunge na svim prozorima kako dim ne bi mnogo prodro u prostorije. Žalili smo se od nadležnog ministarstva do Opštine, skupljali potpise koje smo slali nadležnima... Međutim, sve je bilo uzalud. Na stotine građana Plava živi u dimu, a njih nije briga za to“, kazali su mještani ugroženih sela.

Šarkinović: Sanacija tokom godine

Gradonačelnik Plava Skender Šarkinović kazao je da u potpunosti razumije nezadovoljstvo mještana ugroženih naselja oko gradske deponije, ističući da će se tokom godine sanirati gradske deponije u Plavu i Gusinju.

„Ja potpuno razumijem građane, jer su imali i previše strpljenja, zato što se deponija često pali i pravi mi ogromne probleme. Sanacija lokalnih deponija predviđena je od Vladei mogu reći da su deponije u Plavu i Gusinju po tom pitanju prioriteti. Očekujemo da se saniraju tokom ove godine, u zavisnosni od završetka projektne dokumentacije čija izrada je u toku, i taj projekat se radi nezavisno od regionalne deponije. Moramo učiniti napore da ovu deponiju izmjestimo na neki drugi lokalitet, ali smo u pronalaženju nove lokacije u startu nailazili na otpor građana. Očekujem da će se ona uredno održavati i bićemo posvećeni obezbjeđenju lokacije, tako da bi to bilo zadovoljavajuće rješenje. Očekujemo otvaranje regionalne deponije, koja će u potpunosti riješiti odlaganje otpada, gdje nema bojazni da ona neće biti napravljena za godinu dana“, kazao je Šarkinović.

Rješenje u Beranama

Jovica Zečević, menadžer na projektu regionalne deponije u Beranama, kazao je „Vijestima“ da će radovi na regionalnoj deponiji u Beranama započeti za oko dva mjeseca.

Otvaranje finansijskih ponuda je već obavljeno, a, kako je rekao Zečević, ukoliko njima ne budu zadovoljni imaju pravo da tražie poboljšanje, što bi trajalo najdalje 15 dana.

“Nakon toga slijedi potpisivanje ugovora, zatim izglasavanje na sjednicama skupština opština koje su uključene u ovaj projekat, a potom potpisivanje kompletnog ugovora. Objektivno je očekivati da se polovinom krajem maja ili početkom juna uđe u intenzivne radove na izgradnji deponije“, kazao je Zečević.

Galerija

( Amil Ibrahimagić )