Fondu PIO od doprinosa 225, a za penzije treba 382 miliona

Fond penzijskog osiguranja u ovoj godini planira da od doprinosa za PIO prihoduje 225,8 miliona, dok će isplata penzija prema projekcijama koštati 382,3 miliona, zbog čega će gubici u isplati penzija biti pokriveni sa 152,8 miliona eura iz budžeta.

Ove godine prema projekcijama isplata penzija sa novcem od uplate doprinosa biće pokrivena sa 59 odsto, koliko je bilo i prošle godine, ali je prije dvije godine ta pokrivenost iznosila 69 odsto kada je deficit bio nešto manji od 100 miliona.

"Efikasnija naplata doprinosa, uspostavljanje njihove redovnije uplate i obuhvatnost svih obveznika u cilju izmirivanja obaveza za penzijsko i invalidsko osiguranje doprinijeli bi održivosti penzijskog sistema i Fond-a PIO u kraćem roku. Na taj način izlazi se iz sive zone poslovanja pojedinih preduzeća, što podrazumijeva i obračun stvarnih obaveza i njihovu redovnu uplatu", rekao je u razgovoru za “Vijesti” direktor Fonda PIO Dušan Perović.

Fond PIO već treću godinu zbog nedovoljnog iznosa ostvarenih prihoda po osnovu doprinosa i ostalih izvornih prihoda bilježi deficit koji se, prema riječima Perovića, nadoknađuje iz državnog budžeta. Deficit je za 2012. godinu projektovan je na 152,8 miliona eura, 2011-te je bio 145,3 miliona, a 2010- te 99,85 miliona.

Fond trenutno obrađuje oko 3.000 zahtjeva za starosnu, invalidsku i porodičnu penziju, od kojih je najveći broj zahtjeva podnesen u područnim odjeljenjima u Podgorici i Nikšiću

Uporedo sa deficitom rastao je i budžet Fonda zbog sve većeg broja zahtjeva za penzionim davanjima i to sa 336,16 miliona u 2010. godini na 361,15 miliona u prošloj godini, dok je projekcija da će za isplatu penzija u 2012. godini biti potrebno 382,38 miliona eura.

"Po osnovu uplata doprinosa u 2010. godini je ostvaren prihod od 234,12 miliona, u 2011. godini 213,52 miliona, a za 2012. godinu je planirano 225,87 miliona. Iz ostalih prihoda je ostvareno 2,2 miliona, u 2010. godini 2,27 miliona u 2011. godini za 2012. je planirano 3,62 miliona", naveo je Perović.

U izdacima Fonda najveće učešće imaju izdaci po osnovu penzionih davanja (u 2010. godini 98,46 odsto, u 2011. godini 98,82 odsto, a za 2012. godinu planirano je 98,87 odsto), dok ostatak čine administrativni troškovi koji bilježe pad.

"Povećenje izdataka po osnovu prava iz oblasti PIO posljedica je značajnog rasta broja penzionera, određenih zakonskih normi po kojima su osiguranici ostvarivali pravo pod posebnim uslovima, kao i usklađivanja penzija shodno Zakonu o PIO", rekao je Perović.

U obradi još 3.000 zahtjeva za penzionisanje

Prema podacima, Fond trenutno obrađuje oko 3.000 zahtjeva za starosnu, invalidsku i porodičnu penziju, od kojih je najveći broj zahtjeva podnesen u područnim odjeljenjima u Podgorici i Nikšiću zbog izmjene zakona o PIO koje su bile povoljne za radnike Kombinata aluminijuma, Rudnika boksita i Željezare.

"Značajno povećanje broja zahtjeva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja bilo je krajem 2011. godine zbog novih uslova za ostvarivanje prava i novih vrsta prava definisanih izmjenama i dopunama Zakona o PIO. To se naročito odnosi na pravo osiguranika da ostvari pravo na starosnu penziju ukoliko je navršio 30 godina staža osiguranja, od čega najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojim se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem".

"Ta odredba primjenjivala se do 31. decembra 2011. godine i uslovila je veliki priliv novih zahtjeva. Na porast broja penzionera uticalo je i uvođenje prava na prijevremenu penziju, kao i prava na starosnu penziju osiguranika koji imaju navršenih 20 godina staža osiguranja bez obzira na godine starosti i roditelji sa djetetom bez obzira na godine djeteta, sa teškim smetnjama u razvoju i koje je korisnik lične invalidnine", objasnio je Perović.

Održivosti Fonda PIO u kraćem roku doprinijelo bi, prema riječima Perovića, i povećanje privrednih aktivnosti kroz domaća i stranja ulaganja.

Fond PIO je u februaru isplatio primanja za 119.521 korisnika, od kojih 113.297 korisnika prava ima prebivalište u Crnoj Gori.

Prosječna penzija u februaru iznosila je 279,55 eura, a za isplatu je Fondu bilo potrebno 31,92 miliona eura

U penziju ne može 360 radnika jer čeka uplatu staža

Iako bi po zakonu uplata doprinosa morala da se obavi istovremeno sa isplatom plate radniku, mnogi poslodavci to ne rade među kojima su i neki najveći kao što su Kombinat aluminijuma, Željezara, Rudnici boksita, Pobjeda

Perović je kazao da su za sve osiguranike kojima nijesu u cjelosti uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, a imali su uslov za ostvarivanje prava iz PIO po osnovu godina starosti ili staža osiguranja za koje su uplaćeni doprinosi, donijeta privremena rješenja do izmirenja obaveza po osnovu uplate doprinosa.

"Nakon izmirenja navedene obaveze donijeće se nova konačna rješenja. Najviše radnika za koje nijesu uplaćeni svi doprinosi za uvećani staž osiguranja je kod preduzeća KAP, Rudnici boksita, Radvent i Tehnostil. Navedeni staž je uslov za ostvarivanje prava kod oko 360 radnika, a tačan podatak o broju osiguranika koji čekaju na povezivanje staža Fond može imati tek nakon dostavljanja zahtjeva za ostvarivanje prava, na osnovu kojeg se sprovode pojedinačni postupci i vrše provjere staža", rekao je Perović.

Prećutno telerisanje kašnjenja u uplati doprinosa

Perović nije odgovorio kolika su ukupna potraživanja Fonda PIO po osnovu neplaćenih doprinosa i ko ne izmiruje obaveze prema Fondu jer kako tvrdi nema te podatke, a i resorno Ministarstvo finansija koje je početkom 2010. uključilo sve fondove i Zavod za zapošljavanje u sistem trezorskog poslovanja tvrdi da ne posjeduje te informacije.

Iako bi po zakonu uplata doprinosa morala da se obavi istovremeno sa isplatom plate radniku, mnogi poslodavci to ne rade među kojima su i neki najveći kao što su Kombinat aluminijuma, Željezara, Rudnici boksita, Pobjeda...

Nadzor nad uplatom svih prihoda budžeta pa i doprinosa radi Poreska uprava a može i Inspekcija rada, ukoliko joj se radnik žali, međutim ukoliko poslodavac nema na računu novca za isplatu plata i doprinosa, kako je “Vijestima” nezvanično saopšteno, državne službe u mnogim slučajevima zbog krize prećutno tolerišu kašnjenje uplate doprinosa kako firmi ne bi blokirali račun i ugasili je, a i kako bi radnici dobili platu.

( Marija Mirjačić )