Crna Gora može biti Luksemburg
Počela rasprava u EP, danas glasanje o osnovnom tekstu, ali i o amandmanima, među kojima je i jedan u kojem se specijalno osuđuje napad na novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić
Rasprava o Rezoluciji o Crnoj Gori, čija je srž da se ohrabri Savjet EU da u junu otvori pregovore o pristupanju sa Crnom Gorom, počela je juče u Evropskom parlamentu, dok će se danas glasati o osnovnom tekstu, ali i o amandmanima, među kojima je i jedan u kojem se specijalno osuđuje napad na novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić.
Evropski komesar za proširenje Štefan File kazao je da je taj napad nedopustiv i da očekuje dalje istrage kako tog, tako i prethodnih napada i vandalizama. Međutim, u cjelini rasprava je prošla glatko. Gotovo sve grupacije, od demohrišćana i narodnjaka (EPP) do socijalista i demokrata, izjasnile su se u korist integracije EU i Crne Gore, pod uslovom reformi.
Predlog Rezolucije, koju je pripremio Čarls Tanok, europoslanici su ocijenili uravnoteženim i objektivnim. Kontroverzna pitanja korupcije bila su naznačena ozbiljno, ali ne i konkretno, dok su govornici iz većih partija tražili od Crne Gore - reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, transparentnost u finansiranju političkih partija i promjene Ustava.
Monika Makovei iz EPP-a rekla je da se u posljednjih 20 godina, od kako se istočnoevropske zemlje uključuju u EU, pokazalo da su najteže reforme u pravosuđu i borbi protiv korupcije.
Crna Gora je nesumnjivo evropska zemlja, najstarija nezavisna država na Balkanu, ima mnogo problema, ali je na pravome putu i zaslužila je našu punu podršku“Crnogorske reforme pravosuđa su samo na papiru. Primjena tih reformi je ključni test i neophodna je da bi politika povratila povjerenje građana", rekla je bivša rumunska ministarka pravosuđa.
Bivši slovački ministar spoljnih poslova i šef Spoljnopolitičkog odbora EP Eduard Kukan ocijenio je da je Crna Gora postigla opipljive rezultate i da je došlo do pozitivne društvene transformacije: “Otvorena je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, to je dugotrajan proces, ali ga stalno treba jačati”.
"Crna Gora je nesumnjivo evropska zemlja, najstarija nezavisna država na Balkanu, ima mnogo problema, ali je na pravome putu i zaslužila je našu punu podršku. To je zemlja koja će postati Luksemburg Balkana", rekao je Gerd Poselt iz bavarske CSU partije.
Komesar File je bio optimističan: “Crna Gora je veoma blizu otvaranja pregovora i ako ću u izvještaju koji spremamo moći predočiti dokaze da je pokazan dalji progres, otvaranje pregovora biće dokaz da je evropski proces proširenja kredibilan".
Danski ministar za evropska pitanja Nikolai Vamen naglasio je da njegova zemlja želi da se pregovori sa Podgoricom otvore u junu, dok oni predsjedavaju Unijom.
U rezoluciji se problematizuje korupcija, ali se ne navodi afera Telekom iako je u raspravi pominjana, dok se u dva paragrafa konstatuje nezadovoljavajuća sloboda medija. Ocijenjeno je da postoji na papiru, ali da se u praksi dešavaju prijetnje i fizički napadi na novinare, kao i nezadovaljavajuća situacija sa rješavanjem ovih slučajeva na sudu. Posebno se, u paragrafu 19, traži da vlasti do kraja sprovedu istragu o fizičkim napadima na novinare “Vijesti”.
Hoćemo dubinske istrage
File je na sjednici rekao da je Crna Gora značajno napredovala, ali da su potrebni dalji napori u vladavini prava, a specijalno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
“Svi slučajevi korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou treba da budu kompletno i dubinski istraženi, a sudske presude u tim procesima kvalitetne i kompetentne", naglasio je on.
"Kada je riječ o proširenju, svjesni smo da se ova pitanja moraju postaviti zemlji kandidatu šta je prije moguće u procesu pristupanja. Dajemo Crnoj Gori dovoljno vremena da sačini solidnu i bogatu listu rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala", kazao je File.
On je dodao da je sljedeći važan zadatak za Crnu Goru finalizacija ustavnih reformi “u duhu konsenzusa i konstruktivnog dijaloga sa opozicionim partijama, što će dovesti do solidnih garancija za nezavisnost i odgovornost pravosuđa”.
( Ines Sabalić )