Prihvatanje zahtjeva MMF-a produbilo bi krizu

Smanjenje administarcije i javne potrošnje, ravnopravan odnos inspektora prema privrednicima, preispitivanje brojnih subvencija i socijalnih davanja, revizija brojnih prijevremenih i invalidskih penzija predstavljaju mjere pomoću kojih bi, smatraju u Uniji poslodavaca, Vlada mogla da dođe do dodatnog novca za budžet i koje su prihvatljivije od onih koje je preporučio Međunarodni monetarni fond (MMF).

MMF je Vladi preporučio da do budžetskog oporavka dođe povećanjem poreza na dodatu vrijednost (PDV) koji sada iznosi 17 odsto, smanjenjem penzija i zarada zaposlenih u javnom sektoru.

Povećanje stope PDV-a, povlači za sobom rast svih ulaznih troškova poslovanja i dovodi do neminovnog povećanje cijene roba i usluga

Na posljednjoj sjednici Socijalnog savjeta je odlučeno da socijalni partneri, Vlada, poslodavci i sindikati, dostave mjere za koje oni smatraju da bi pomogle oporavku ekonomije. Vlada još nije odlučila kojoj mjeri će se prikloniti.

Generalna sekretarka Unije poslodavaca Suzana Radulović je kazala da su predlozi MMF-a neprihvatljivi za privredu i da bi jedini njihov efekat bilo dodatno produbljenje krize.

"U situaciji kada imamo blizu 16.000 pravnih lica u blokadi, povećanje stope bilo kog poreza dodatno će ugroziti njihov opstanak. Nelikvidnost, otežana naplata potraživanja, pad prihoda, otežano izmirenje brojnih fiskalnih obaveza, kreditnih anuiteta i pratećih troškova poslovanja, među kojima su najznačajnije isplate zarada zaposlenima, stvarnost su mnogih malih i srednjih preduzeća", kazala je Radulović.

Povećanje stope PDV-a, kako je rekla, povlači za sobom rast svih ulaznih troškova poslovanja i dovodi do neminovnog povećanje cijene roba i usluga, što uz najavljeno smanjenje penzija i zarada dovodi do drastičnog pogoršanja i socijalnih prilika u Crnoj Gori.

"To se povratno mora odraziti na pad prometa i prihoda privrednika, a samim tim i na smanjen priliv budžetskih prihoda. Zato obezbjeđenje dodatnog priliva novca u budžet povećanjem poreskih stopa ili uvođenjem novih poreskih oblika, ne predstavlja rješenje već usložnjavanje problema i ulazak u začaran krug iz kojeg je teško izaći", ocijenila je Radulović.

Siva ekonomija je jedan od najvećih problema

Ona je kazala da je UPCG više puta predlagala načine na koje se može pomoći privredi i istovremeno obezbijediti neophodni budžetski prihodi.

"Neformalna, siva, ekonomija je jedan od najvećih problema razvoja realnog sektora, zbog nelojalne konkurencije i prelivanja fiskalnog opterećenja na formalni sektor. To je posebno značajno u kontekstu predloga za povećanje stope PDV-a. Prvo treba učiniti sve da se proširi poreska osnovica i oporezivanjem obuhvate sva lica koja obavljaju neki vid djelatnosti i ostvaruju prihode, kako bi se stvorili dodatni budžetski prihodi i podijelio teret poreskog opterećenja, koji za sada opterećuje samo one koji legalno obavljaju djelatnost", kazala je Radulović.

Uštedjelo bi se i smanjenjem neselektivnih službenih putovanja, troškova telefona, plaćanja raznih “ugovorenih usluga”. Rekla je i da inspekcije i sudovi treba da poštuju princip jednakog tretmana svih privrednika, da se smanje rokovi plaćanja, preispitaju brojne subvencije i socijalna davanja i ograničiti budžetske rashode.

"Potrebno je izvršiti reviziju brojnih ostvarenih prijevremenih i invalidskih penzija, jer je značajan broj lica u punoj radnoj spodobnosti ostvarilo to pravo i opterećuje penzioni fond", smatra Radulović.

Tek kad se sprovedu predložene mjere i vide njihovi efekti i ako se ocijene nedovoljnim, UPCG bi bila saglasna sa povećanjem poreskih opterećenja.

Finansiramo preskupu administraciju

Radulović je, u cilju smanjenja trošenja novca iz budžeta, predložila da se preispita “bujanje” raznih državnih agencija i sličnih institucija

Radulović je rekla i da je potrebno smanjiti glomaznu, neefikasnu i skupu administraciju na nacionalnom i lokalnom nivou, "čije finansiranje privreda više ne može da izdrži".

"Budući da zapošljava više od 46.000 osoba, administracija predstavlja nešto manje od jedne trećine ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori. Uz to, zbog svoje neefikasnosti i često nekompetentnosti, ne predstavlja dobar servis ni građanima ni privrednim subjektima", tvrdi Radulović i dodaje da zbog isplate zarada tim prekobrojnim zaposlenima, ni oni koji su stvarni nosioci najvećeg posla nijesu adekvatno plaćeni.

Ona je, u cilju smanjenja trošenja novca iz budžeta, predložila da se preispita “bujanje” raznih državnih agencija i sličnih institucija.

"Ne smije izgubiti iz vida činjenica enormnih iznosa zarada, naknada i drugih primanja u tim agencijama, koja često nijesu dovoljno pod kontrolom javnosti, njihovi zaposleni su, bez vidne institucionalne odgovornosti, često puta u znatno privilegovanijem položaju u odnosu na ostale državne službenike i namještenike", ocijenila je ona.

Galerija

( Marijana Camović )