Ništa od ortakluka sa CompositeWorks za Brodogradilište
Posao sa Vladom i Bijelom je dogovoren do prije oko dva mjeseca, ali je ostala nedoumica ko će biti operater novog servisnog centra u Bijeloj
Nakon što je prije dvije godine otpala mogućnost njenog partnerstava sa pompezno najavljivanim, čuvenim hotelskim brendom Four Seasons, koji je trebalo da bude operater prvog hotela u nautičko-turističkom centru Porto Montenegro u Tivtu, kompanija Adriatic Marinas najvjerovatnije neće realizovati ni već viđeno partnerstvo u Bijeloj sa renomiranom francuskom firmom CompositeWorks, specijalizovanom za remonte luksuznih jahti.
To je, govoreći na izbornoj konvenciji DPS u Herceg Novom indirektno potvrdio i bivši premijer i lider DPS Milo Đukanović, rekavši da je „brodogradilište Bijela i dalje zdrava firma koja zarađuje, koja će nakon realizacije džoint venčera, nakon odabira strateškog partnera biti još sposobnija, potentnija da pravi profit na svjetskom tržištu“.
Adriatic Marinas, odnosno Porto Montenegro i CompositeWorks su 2009. sklopili ugovor o poslovnoj saradnji po kome je francuska kompanija, trebalo da postane operater novog centra za remont jahti koji je Adriatic Marinas namjeravao da otvori u dijelu Jadranskog brodogradilišta Bijela.
Posao sa Vladom i Bijelom oko praktične kupovine oko 3 hektara zemljišta u dijelu brodogradilišta i formiranja zajedničke firme Montenegro Yacht Repair (MYR) je u suštini detaljno dogovoren do prije oko dva mjeseca, ali je ostala nedoumica ko će biti operater novog servisnog centra u Bijeloj.
Ni potvrđeno, ni demantovano da CompositeWorks otpao
“Vijestima” u kompaniji Pitera Manka Adriatic Marinasu nije eksplicitno potvrđeno ni demantovano da je CompositeWorks otpao iz posla za MYR.
"Adriatic Marinas trenutno je u pregovorima sa CompositeWorksom, i oni su svakako naš prvi izbor kada je u pitanju realizacija projekta u Bijeloj. O svim daljim aktivnostima bićete na vrijeme obavješteni", bilo je sve što je portparol kompanije Branka Božinović-Čelanović odgovorila na pitanja koje su joj “Vijesti” poslale u vezi statusa partnerstva te firme sa Francuzima, odnosno toga ko će biti kvalifikovani operater MYR-a ako je CompositeWorks već otpao iz kombinacije.
"Adriatic Marinas trenutno je u pregovorima sa CompositeWorksom, i oni su svakako naš prvi izbor kada je u pitanju realizacija projekta u Bijeloj"
U Informaciji o rezultatima pregovora između Jadranskog brodogradlišta i Adriatic Marinasa, u vezi davanja dijela površine u potkoncesiju za privredno korišćenje dijela luke na području KO Bijela, a koju je sredinom prošlog mjeseca razmatrala i usvojila Vlada, pored ostaloga, navodi se da još nije određen “kvalifikovani operater” koji će voditi zajedničku firmu MYR u Bijeloj.
"Brooklet se obavezuje da će uz prethodnu saglasnost kompanije iz Bijele naći i angažovati kvalifikovanog operatera sa odgovarajućim iskustvom koji će obavljati poslove opravke i održavanja jahti („kvalifikovani operater“), sa kojim će se potpisati poseban ugovor o poslovnoj saradnji. Radi izbjegavanja sumnje, Brodogradilište neće uskratiti predmetnu saglasnost osim u slučaju da operater nominovan od strane Brookleta ne zadovoljava utvrđene kriterijume za “kvalifikovanog operatera” koji će biti definisani ugovorom o osnivanju - piše pored ostaloga u tom dijelu dokumenta. Kao i kod ranijeg partnerstva Vlade sa Piterom Mankom u slučaju prodaje tivatskog Arsenala gdje je Mank dao ponudu preko jedne kompanije (PM securities), a posao je formalno sklopljen sa drugom (Adriatic Marinas) i posao u Bijeloj se dogovarao sa jednom kompanijom – Adriatic Marinas, a biće zaključen sa drugom" Brooklet Limited.
Samo remont trgovačkih brodova
Iako čelnici Jadranskog brodogradilišta i Vlade tvrde da će zajednički posao sa Mankom, Bijeloj donijeti nove razvojne mogućnosti i preorijentaciju na remont jahti i tzv. „bijele flote“, to u praksi nije potpuno tačno jer sporazum koji je postignut sa Adriatic Marinasom, Jadranskom brodogradilištu ne dozvoljava da se bavi remontom jahti. To će biti privilegija i ekskluzivitet samo MYR-a koji će raditi na dijelu prostora brodogradilišta Bijela, dok će se samo preduzeće Jadransko brodogradilište a.d. i dalje smjeti baviti samo remontom trgovačkih brodova.
"Bijela će nastaviti da obavlja svoju redovnu djelatnost opravke komercijalnih brodova u dosadašnjem obimu, ali se neće baviti opravkom i održavanjem jahti za koje MYR bude imao tehničke i tehnološke mogućnosti da servisira, o čemu će se strane detaljno sporazumjeti po anagažovanju kvalifikovanog operatera.
Predmetno ograničenje će se primjenjivati sve do završetka tenderskog postupka privatizacije Bijele u skladu sa Zakonom o privatizaciji ili do isteka Ugovora o potkoncesiji, u zavisnosti od toga šta od navedenog najprije nastupi, u skladu sa Ugovorom o poslovnoj saradnji. MYR neće obavljati djelatnost koja predstavlja redovnu djelatnost opravke komercijalnih brodova kojima se bavi Bijela", piše u informaciji koju je prije mjesec i po usvojila Vlada.
"Predmetno ograničenje će se primjenjivati sve do završetka tenderskog postupka privatizacije Bijele"
Bijeloj bi opadalo vlasništvo
Bijela bi u upravnom odboru zajedničkog preduzeća MYR od tri, imala jednog predstavnika “sve dok njen udio u kapitalu MYR-a ne padne ispod 10%”, što znači da će Jadransko brodogradilište ubuduće imati samo opadajući uticaj u zajedničkoj kompaniji.
Ranije je pominjana vrijednost zajedničkog ulaganja od 10 miliona eura, što imajući u vidu obećani investicioni program, znači da bi odnos vlasništva u početku bio 70:30 odsto u korist Mankove kompanije. MYR će na raspolaganje dobiti jugoistočni operativni gat Jadranskog brodogradilišta i zemljišnu parcelu od oko tri hektara u zaleđu tog gata.
Nema obaveze o domaćoj radnoj snazi
Zanimljivo je da se ni u jednom dijelu Informacije o pregovorima sa Adriatic Marinasom u vezi MYR, ne pominje obaveza nove kompanije da u remontnom centru za jahte upošljava domicilnu radnu snagu, što je još jedna analogija ranijeg posla Vlade sa Piterom Mankom u slučaju Arsenala, gdje umjesto nekadašnjih 500 brodograditelja iz Tivta i Boke, danas u Porto Montenegru radi tek 100-tinjak radnika, od kojih je veći dio iz kontinentalnog dijela Crne Gore, Srbije ili iz inostranstva.
Galerija
( Siniša Luković )