Halilović: Sud pomaže Bjelopoljcima da ne vrate 46 hiljada

Bjelopoljac Mevludin Halilović, koji već 22 godine živi u Švedskoj, tvrdi da je pet godina izložen ozbiljnoj manipulaciji u kojoj učestvuju porodica Gušmirović iz Bijelog Polja, izvršni sudija i predsjednik Osnovnog suda u tom gradu Radule Piper, bjelopoljski viši državni tužilac ili njegov zamjenik, i nepoznata osoba iz Uprave za nekretnine u Bijelom Polju, kako bi ga spriječili da naplati dug od Huzeira Gušmirovića, kojem je prije osam godina pozajmio 46.000 eura.

On je, između ostalog, optužio porodicu Gušmirović da nije postupila po pravosnažnoj presudi Osnovnog suda u Bijelom Polju iz 2009, kojom je naređeno da vrate dug od 46 hiljada sa kamatom.

Sve je počelo u aprilu 2004. kada su braća Halilovići pozajmili novac Gušmiroviću.

Gušmirović je, kako navodi Halilović, sa svojim sinovima zaključio aneks ugovora o doživotnom izdržavanju, čime je nekretnina preko koje je Halilović trebalo da se naplati prešla u vlasništvo njegovih sinova.

Time su navodno onemogućili Haliloviće da naplate dug, a njegovi sinovi su, kako tvrdi, tu nekretninu kasnije stavili pod hipoteku i pokrenuli sudski spor, tražeći da se poništi rješenje suda o naplati duga preko imovine Gušmirovića.

Sve je počelo u aprilu 2004. kada su braća Halilovići pozajmili novac Gušmiroviću, a kako ga ovaj nije vratio, pokušali su svoje potraživanje naplatiti sudskim putem. Pravosnažna sudska presuda u bjelopoljskom Osnovnom sudu, kojom je Gušmirović obavezan da vrati pomenuti dug sa kamatom, donijeta je u junu 2009, a postala je izvršna u oktobru iste godine.

Sud odbio žalbu

Pošto Gušmirović ni nakon presude nije vratio novac, Halilović je, radi prinudnog izvršenja presude, podnio sudu predlog za izvršenje nad nepokretnostima Huzeira Gušmirovića, koje su tada bile upisane na njegovo ime, bez ikakvog tereta.

Osnovni sud u Bijelom Polju je istog dana donio rješenje o izvršenju, kojim je dozvolio da se Halilović naplati preko Gušmirovićeve nekretnine.

Gušmirović se žalio na to rješenje, ali je Viši sud odbio kao neosnovanu u decembru 2009. Obaveza bjelopoljskog Osnovnog suda, navodi Halilović, je bila da pravosnažno rješenje o izvršenju odmah po pravosnažnosti dostavi Upravi za nekretnine - PJ Bijelo Polje, radi upisa tog rješenja o izvršenju u katastar.

On dalje navodi da je zbog toga u aprilu 2010. podnio krivičnu prijavu Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, na koje VDT do danas nije reagovalo.

“Tim upisom bismo ja i moj brat stekli pravo da svoje potraživanje namirimo iz te nepokretnosti i u slučaju da treće lice kasnije stekne na istoj nepokretnosti pravo svojine. Izvršni sudija Piper nije odmah dostavio to rješenje Upravi za nekretnine i time nezakonito preskočio početnu, prvu fazu u sprovođenju tog izvršenja. Manipulacije je aminovala i Uprava za nekretnine kada je upisala njegove sinove kao suvlasnike nekretnine”, objašnjava Halilović.

On dalje navodi da je zbog toga u aprilu 2010. podnio krivičnu prijavu Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, na koje VDT do danas nije reagovalo.

“Očevidno je da moj dužnik i njegovi sinovi, u saradnji sa izvršnim sudijom i nekim iz katastra pokušavaju na sve načine da mene i mog brata osujete u naplati potraživanja iz pravosnažne presude”, zaključuje Halilović.

Gušmirović tvrdi da su Halilovićevi navodi neistiniti, da on nije pozajmio novac od Halilovića, te da je presuda na koju se on poziva donijeta nezakonito.

“Tačno je da je Osnovni sud u Bijelom Polju donio presudu kojom me je obavezao da Halilovićima isplatim 46 hiljada eura. Ta presuda je donijeta nezakonito i na osnovu nepostojećih dokaza. Sud je tada presudio na osnovu papira na kojem olovkom piše da mi je njegov brat pozajmio novac”, navodi Gušmirović.

Halilovići vrše pritisak na sud?

On dalje navodi da je on znatno kasnije podnio tužbu protiv Mevludina Halilovića, koji je njemu dugovao 26 hiljada eura, koje mu je Halilović nakon što je uspio u sporu i isplatio u avgustu 2007.

“ Svakom je jasno da u takvim situacijama onaj ko potražuje veći iznos novca odbije svoje dugovanje i potražuje samo ostatak duga. Zasigurno da Halilović meni ne bi vratio dug, da sam ja njemu zaista dugovao bilo kakav novac”, smatra Gušmirović.

Gušmirović je ocijenio da Halilovići žele izvršiti pritisak na sud kako bi donio presudu koja njima odgovara.

“Što se tiče postupka izvršenja po presudi kojom sam ja obavezan da vratim navodni dug, taj postupak je pokrenut na imovini koja nije moje vlasništvo, već vlasništvo mojih sinova, pa su oni podnijeli tužbu radi proglašenja tog rješenja nedopuštenim. Istovremeno su Halilovići podnijeli protivtužbu, i taj postupak je sada u toku”, navodi Gušmirović.

Opšrnije u štampanom izdanju

( Maja Ivanović )