Švedska na putu da postane prva država na svijetu bez gotovog novca
Manje novca u opticaju ujedno je i pomoć državnoj blagajni jer se porezi utaje znatno lakše ako se usluge i robe plaćaju bez elektronskog traga
Švedska, koja je 1661. godine kao prva evropska zemlja uvela novčanice u službenu upotrebu, na pravom je putu da postane i prva država svijeta koja će iz upotrebe u potpunosti izbaciti novac, piše AP, a prenosi hrvatski portal "Business".
Trenutno je Švedska u prednosti pred drugim tehnološki razvijenim zemljama u utrci ko će prvi moći bez novca jer tek 3 odsto novčanih transakcija obavlja sa papirnatim novčanicama ili kovanicama.
Poređenja radi, cijela eurozona još 9 odsto transakcija obavlja čvrstim novcem, a SAD 7 odsto.
U Švedskoj je danas npr. nemoguće platiti kartu za javni prevoz sa gotovinom jer su u upotrebi ili pripejd kartice ili SMS poruke, a u nekim gradovima bankarske poslovnice uopšte više ne posluju sa papirnatim novcem.
Švedska statistika je neumoljiva - sa 110 pljački banaka u 2008., u roku od samo 3 godine broj pljački je pao na samo 16 u 2011.
Zanimljivo je i da su neke crkve već prešle na digitalno poslovanje, pa donacije primaju preko elektronskih kartica koje izdaju banke.
Jedan od pobornika ukidanja novca je i nekadašnji član kultnih "Abba" Bjorn Ulvaeus, koji se za zabranu štampanja novčanica založio nakon što mu je sin već treći put opljačkan.
Manje novca znači i manje oružanih pljački. Švedska statistika je neumoljiva: sa 110 pljački banaka u 2008. godini, u roku od samo tri godine broj pljački je pao na samo 16 u 2011. godini.
Manje novca u opticaju ujedno je i pomoć državnoj blagajni jer se porezi utaje znatno lakše ako se usluge i robe plaćaju bez elektronskog traga.
Zato je i italijanski premijer Mario Monti u svojoj zemlji izdjejstvovao donošenje zakona kojim se zabranjuju gotovinske transakcije čija vrijednost premašuje 1.000 eura.
Ipak, preduslov prelaska na isključivo digitalni novac je stvaranje mogućnosti da se nešto plaća anonimno, jer je neprihvatljivo da iza svake transakcije pojedinca ostaje jasan elektronski trag.
Takođe, mnogima je neprihvatljivo da izdavatelji kartica, a to su uglavnom banke, od svake pojedinačne transakcije ostvaruju neku proviziju.
Galerija
( Vijesti online )