Dvije trećine zavisnika je na heroinu

Heroinski zavisnici u Crnoj Gori, prema procjeni NVO 4 Life koja se bavi borbom protiv svih oblika zavisnosti, dnevno potroše veću količinu te droge nego što je tokom čitave prošle godine zaplijenjeno na teritoriji naše države.

Od oko 810 kilograma droge, koliko je ukupno zaplijenjeno prošle godine, heroina je oduzeto samo 3,76 kilograma. Po količini zaplijenjene droge prednjači marihuana - 804, 26 kilograma, a pored toga u policijskim akcijama oduzeto je još i 338,9 grama kokaina, 406 grama sintetičke droge, 107 grama hašiša, a 233,5 grama otpalo je na ostale droge.

Količina heroina zaplijenjena u 2011. godini skoro 60 procenata je manja od količine te droge zaplijenjene 2010. godine, a nekoliko puta manja je od one oduzete u 2009. godinu.

Procjenjujemo da u Crnoj Gori trenutno ima oko 15.000 zavisnika od psihoaktivnih supstanci

Iz NVO 4 Life tvrde da se na osnovu više pokazatelja i podataka iz više izvora može utvrditi da u našoj državi raste broj korisnika dorga i da ima oko 10.000 heroinskih zavisnika. Iz te NVO zbog nedavnih slučajeva u kojima su žrtve opijata bili veoma mladi ljudi i djeca pozivaju Upravu policije da podigne “gotovost” na najviši mogući stepen.

"Procjenjujemo da u Crnoj Gori trenutno ima oko 15.000 zavisnika od psihoaktivnih supstanci. Od tog broja najveći dio je heroinskih zavisnika, tačnije oko 10.000. Svi koji se bave rješavanjem problema zavisnika znaju da osobe koje su zavisne od heroina moraju svakodnevno unositi određenu količinu te droge kako bi izbjegli apstinencijalnu krizu. Srednja vrijednost uzete dnevne doze po jednom zavisniku otprilike je jedan gram dnevno. Kada količinu koju heroinski zavisnici potroše dnevno pomnožimo sa 365 dana dolazimo do cifre 3.650 kilograma heroina godišnje", ocijenio je Saša Mijović, direktor NVO 4 Life, dodajućim daje prema procjenama Instituta za javno zdravlje 2006. godine u Crnoj Gori bilo od 2.500 do 3.000 ovisnika od droge.

Ima razlog za strah

On kaže da ”ako znamo da je Crna Gora tranzitna zemlja i da samo mali dio droge ostane na našem tržištu, možemo samo da pretpostavimo koje su to količine koje prelaze kroz našu državu”.

“Sa razlogom se plašimo za zdravlje djece ako znamo da je toliko droge na ulicama. Nije teško predvidjeti posljedice takve situacije. Smatramo da bi policija trebalo dodatno da ojača kapacitete u toj borbi kako bi smanjili količinu droge koja je dostupna našoj omladini. Prije svega mislimo da je nedovoljan broj zaposlenih u odjeljenjima za borbu protiv droga“, kazao je Mijović, direktor NVO 4 Life.

Javnost još nije dobila informacije o tome da li je otkriveno ko je u oktobru prošle godine 10-godišnjem dječaku I.C. iz Danilovgrada dao drogu.

On je podsjetio da javnost još nije dobila informacije o tome da li je otkriveno ko je u oktobru prošle godine 10-godišnjem dječaku I.C. iz Danilovgrada dao drogu, ali ni o tome kako je u januaru ove godine Nikšićanka T.M. (22) dospjela do Jaza gdje je pronađena mrtva.

Mijović je istakao da se u toj NVO plaše da ne postoji politička volja za odlučniju borbu protiv ovog problema, odnosno da ona postoji samo deklarativno.

U Informaciji o zloupotrebama opojnih droga u 2011. godini iz Uprave policije navode da je njihov prioritet protekle godine bio suzbijanje i sprečavanje krijumčarenja opojnih droga, a posebno organizovanih i međunarodnih kriminalnih grupa, prodavaca i pojedinca koji se bave krijumčarenjem i prodajom droga i sprečavanje širenja narkomanije.

Tokom prošle godine oni su otkrili 307 krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama, a zbog osnovane sumnje da su počinili ova krivična djela, nadležnim tužiocima podnijete su 172 krivične prijave, kojima je obuhvaćeno 313 lica. U 332 pojedinačne zapljene ukupno je pronađeno i oduzeto 810 kilograma opojnih droga.

Zaplijena je sve više

Podaci Uprave policije znatno su drugačiji od podataka 4 Lifea, a iz Odsjeka za borbu protiv droga "Vijestima" je odgovoreno da se i danas može govoriti o broju od 2.500 do 3.000 heroinskih zavisnika u Crnoj Gori.

U prilog ovoj činjenici govori i podatak da u toku 2011. godine, ni na području država u okruženju, kao i država Evropske unije, nije bilo zapljena heroina koji je došao iz, ili preko Crne Gore

“Podaci o smanjenju zaplijena opojne droge heroin su tačni, a razlog za smanjenje zapljene ove vrste opojne droge jeste u činjenici da smo u toku 2009. godine procesuirali više predmeta koji su se odnosili na organizovane kriminalne grupe koje su se bavile krijumčarenjem heroina na međunarodnom planu. Smatramo da smo tim aktivnostima neutralisali djelovanje značajnog broj lica i grupa koje su se bavile međunarodnim krijumčarenjem heroina preko naše teritorije, što je imalo za posljedicu da smo u toku 2011. godine, procesuirali slučajeve i zapljenjivali heroin isključivo namijenjen domaćem ilegalnom tržištu. U prilog ovoj činjenici govori i podatak da u toku 2011. godine, ni na području država u okruženju, kao i država Evropske unije, nije bilo zapljena heroina koji je došao iz, ili preko Crne Gore“, saopštili su iz Uprave policije, dodajući da u operativnom radu, kao i kroz predmete koje rade u saradnji sa nadležnim tužilaštvima, nerijetko uočavaju da su neke kriminalne grupe svoje aktivnosti usmjerile sa krijumčarenja heroina na krijumčarenje kanabisa – skanka, iz razloga veće dostupnosti ove vrste opojne droge.

Opširnije u štampanom izdanju

( Jelena Jovanović )