Počinje legalizacija nelegalnih objekata

Svi vlasnici nelegalno sagrađenih objekata moraće u roku od pola godine objekat prijaviti opštini u kojoj je sagrađen kako bi se započela procedura legalizacije, dok će objekti koji se ne budu mogli uklopiti u planove i koji su sagrađeni u zoni Nacionalnih parkova, Morskog dobra i putnih koridora biti srušeni.

To rešenje predviđeno je Nacrtom zakona o legalizaciji neformalnih objekata koji je Vlada juče usvojila i koji će se u narednih 21 dan naći na javnoj raspravi u 14 opština.

Ministar održivog rasvoja i turizma Predrag Sekulić je rekao da prema procjenama na nivou države ima od 30.000 do 100.000 nelegalno sagrađenih objekata.

On je rekao da će legalizacija omogućiti da se podigne vrijednost tih objekata posebno na primorju.

"Ovaj projekat smo radili u saradnj sa Svjetskom bankom i namjera je da proces legalizacije bude što jednostavniji i da nelegalno sagrađeni objekti budu upisani u zemljišne knjige. Mora se upisati vlasništvo nad zemljištem i sakupiti osnovna dokumentacija koja se tiče izgradnje, a ostavljena je mogućnost da se komunalna taksa u zavisnosti od vrste i veličine objekta plaća u periodu od 10 do 20 godina. Za nelegalne objekte koji su veći 150 kvadrata naplaćivaće se devastaciona taksa i ona će iznosit pet odsto od komunalne, što nije preveliki napor za one kojima taj objekta služi za osnovno stanovanje", kazao je Sekulić nakon sjednice Vlade.

On je rekao da će legalizacija omogućiti da se podigne vrijednost tih objekata posebno na primorju i da opštine nakon plaćanja komunallija izgrade potrebnu komunalnu infrastrukturu, kao i da nemaju podatak koliko ima nelegalnih objekata koji će biti srušeni.

Na sjednici je usvojena odluka o mapi regionalne pomoći čiji je cilj, kako je objasnila pomoćnik ministra ekonomije Nina Vujošević, da se poveća iznos pomoći za mala i srednja preduzeća u manje razvijenim područjima i to u iznosu od 20 odsto od vrijednosti investicije za mala preduzeća

"Za velike investicione projekte pomoć će biti 50 odsto, a za srednja 10 odsto", rekla je Vujović, dodajući da će se odluka primjenjivati od prvog januara 2013. godine.

Službenici sa uvažavanjem prema građaninu

Vlada je donijela i Etički kodeks državnih službenika i namještenika kojim su propisani etički standardi i pravila ponašanja zapošljenih u organima državne uprave, a njegovim donošenjem, kako se navodi, stvara se osnov za unapređenje rada državnih organa i službenika u obavljanju poslova koji su značajni za ostvarivanje prava i interesa građana.

"Primjena propisanih etičkih standarda i pravila ponašanja treba da doprinese da se državni službenici sa uvažavanjem odnose kako prema građanima, tako i prema drugim službenicima, da stručno i savjesno obavljaju poslove, stavljajući javni interes ispred ličnog", navodi se u saopštenju.

( Marija Mirjačić )