Njemci godišnje bace 11 miliona tone ispravne hrane

U Njemačkoj se godišnje baca u đubre 11 miliona tona i to potpuno ispravne hrane – pokazuje studija, koju je za njemačku vladu sproveo Univerzitet u Štutgartu…

Prema studiji naučnika iz Štutgarta, svaki građanin Njemačke godišnje baci 81,6 kilograma ispravne hrane, prenosi "Dojče Vele".

Ministarka za zaštitu potrošača Ilze Ajgner rekla je da 65 odsto takvog otpada može da se izbjegne. Zbog toga je ona riješila da krajem marta počne sa velikom kampanjom za potrošače pod motom "suviše dobro za otpad".

Prosječna vrijednost namirnica koje svaki Njemac godišnje baci iznosi 235 eura, a kada je u pitanju četvoročlana porodica, ta godišnja vrijednost je 940 eura

Važno je reći da glavni "krivci" za bacanje velikih količina hrane nisu samo bijesni i razmaženi individualni potrošači na koje se često najprije pomišlja. U bacanju, osim privatnih domaćinstava, učestvuju i industrija, trgovina i potrošači na veliko, na primjer, ugostiteljski lanci.

Bacanje često počinje još na njivi, kako to na primjeru salate objašnjava farmer Jirgen Brat:

"Minimalna težina glavice salate je 200 grama, idealna težina je 250 do 300 grama. Kada poberemo idealne glavice, često ostaju one koje ne odgovaraju toj težini, i onda moramo da ih prekopamo".

Kraći rokovi trajanja da bi se više kupovalo

Mađu razlozima za bacanje velikih količine hrane, jeste i produženo radno vrijeme velikih prodavnica ili samoposluga

Kada se sve sabere i podijeli, prosječna vrijednost namirnica koje svaki Njemac godišnje baci iznosi 235 eura. Kada je u pitanju četvoročlana porodica, ta godišnja vrijednost je 940 eura.

No, tome često kumuju i proizvođači hrane koji žele što veći obrt, prenosi Rajnhild Bening iz Društva za zaštitu potrošača.

On kaže da se hrana baca i zato što joj ističe rok trajanja, a rok trajanja određuju proizvođači. Oni često odrede prekratak rok da bi se hrana kupovala u bržem ritmu, tako da ona često završava u kanti za đubre – iako je mogla da duže potraje.

Mađu složenim, i na prvi pogled često neupadljivim, razlozima za bacanje velikih količine hrane, jeste i produženo radno vrijeme velikih prodavnica ili samoposluga.

Ralf Hertner, šef pekare u okviru jednog velikog lanca supermarketa, objašnjava:

"Da bih do kraja produženog radnog vremena imao pecivo na policama, ja moram da ga iznesem tamo i uveče, što stvara velike probleme, jer je to pecivo sledećeg dana neupotrebljivo".

Ipak, nema opravdanja i za prosječne potrošače koji se olako odnose prema hrani, što bi pomenuta kampanja vlade sada trebalo da promijeni.

( Vijesti online )