Stijovići za dan potrošili 225 eura surfujući netom na telefonu

Slavica Stijović za samo jedan dan korišćenja mobilnog telefona napravila je račun u iznosu od 224,40 eura, i to bez poreza.

I sve to zbog interneta.

Ko zna koliko bi račun na kraju iznosio da samo dan nakon kupovine telefona i aktivacije tarifnog paketa „Prenesi 140“ u kompaniji Telenor, iz radoznalosti nije provjerila stanje na računu.

„Malo je reći da smo bili šokirani“, kaže njen suprug advokat Igor Stijović.

Paket je aktiviran 3. februara, a već sjutradan, Stijovići su, provjerom stanja, shvatili da bi za uslugu korištenja interneta na mobilnom telefonu za nepuna 24 sata trebalo da plate preko 200 eura. Istog dana, Slavica Stijović se žalila kompaniji Telenor, ali je prigovor odbijen kao neosnovan.

„Nije bilo tehničke neispravnosti u funkcionisanju mreže i sistema koji bi uzrokovali smetnje tokom komunikacije ka broju i sa brojem 069xxxxxx“, navodi se, pored ostalog, u odgovoru Telenora na prigovor koji se odnosi na period od 3. februara u 14.40 do 4. februara u 16.30 sati.

Nije bilo tehničke neispravnosti u funkcionisanju mreže i sistema koji bi uzrokovali smetnje tokom komunikacije ka broju i sa brojem 069xxxxxx, navodi se u odgovoru Telenora

Stijovići su, prema listingu u koji su „Vijesti“ imale uvid, uspjeli da sa interneta za kratko vrijeme preuzmu nevjerovatne količine podataka.

Tako su, navodno, sa YouTube mreže, skinuli preko 340 miliona kilobajta (345. 618.988 KB, ili oko 340 gigabajta). Prigovor i odgovor Telenora na prigovor se odnosi na period kraći od 24 sata. Maksimalna brzina prenosa podataka u Telenor mreži je 21 megabit u sekundi (Mb/s), što nije i brzina koju ostvaruje krajnji korisnik dok je na internetu.

„U pitanju je brzina koju ostvaruje modem. Ovdje je riječ o bežičnom pristupu, čija je karakteristika dijeljenje dostupne brzine prenosa, pa korisnik može da ostvari maksimalnu brzinu prenosa jedino ako bazna stanica nije opterećena. Čak i u takvim uslovima, Stijovići nisu mogli da količinu podataka koja je na listingu navedena kao količina podataka koju su „skinuli“ sa interneta, preuzmu za manje od 24 sata, period na koji se odnosi njihov prigovor i račun“, objašnjava sudski vještak za telekomunikacije Predrag Boljević.

Da bi 340 GB bilo preuzeto sa interneta pri brzini od 21 Mb/s potrebno je oko 36 sati.

Prema listingu, ta sesija je trajala 56 sekundi. U Telenoru, međutim, objašnjavaju da detaljan račun prikazuje vrijeme početka sesije, količinu prenijetih podataka, ali ne i vrijeme završetka sesija.

Potrošač mora tačno znati šta plaća

Boljević potvrđuje da je moguće da se više sesija na internetu odvija istovremeno, ali naglašava da potrošač isto tako ima pravo na detaljan izvještaj o potrošnji koji će sadržati podatke o početku, ali i kraju svake sesije, odnosno dužini njenog trajanja, što sada nije slučaj.

Tokom posljednja dva meseca dobio sam više sličnih prigovora. Nijedan se ne odnosi na T-Mobile i M:tel mrežu, kaže Boljević

„Svaki građanin mora da zna šta tačno plaća“, kazao je on, dodajući da je neophodna promjena zakonske regulative koja definiše način na koji je korisniku prikazana potrošnja, kao i obračun.

„Nejasne zakonske osnove otvaraju mogućnost operatorima, koji to svejedno čine, da manipulišu računima“, rekao je Boljević.

Prema njegovim riječima, prigovor Stijovića nije jedini prigovor Telenoru zbog visokog računa.

„Tokom posljednja dva meseca dobio sam više sličnih prigovora. Nijedan se ne odnosi na T-Mobile i M:tel mrežu. U pitanju su prigovori ozbiljnih ljudi, koji su uredne platiše i kojima nije problem da plate račune. Ne bole ih visoki računi, imali su i većih. Boli ih to što moraju da plate internet koji nisu potrošili“, kaže Boljević, dodajući da su u svim slučajevima u pitanju ogromne količine podataka, veličine nekoliko filmova HD rezolucije, koje je neko navodno preuzeo s interneta.

Stijovići su nakon negativnog odgovora iz Telenora na njihov prigovor uputili i žalbu Agenciji za elektronske komunikacije (EKIP), iz koje još čekaju odgovor.

Biling sistem kriv za visoke račune?

Boljević je „Vijestima“ kazao da se visoki računi koje Telenorovi korisnici dobijaju zbog internet potrošnje ne mogu povezati sa uređajima koje koriste. On je visoke račune povezivao i sa virusima, međutim, i tu pretpostavku je odbacio.

„U početku sam mislio da je riječ o nekom virusu, ali zašto bi to bila specifičnost samo Telenor mreže? Virus bi se morao pojaviti na svim mrežama, a ne na jednoj“, kaže Boljević.

Sudski vještak za telekomunikacije, međutim, navodi da ga brine to što je Telenor, tadašnji Promonte, 2009. potpisao ugovor sa kineskim ZTE ugovor o zamjeni i unapređivanju telekomunikacine opreme u mreži crnogorskog operatera, a „da niko u državi ne zna šta je to novo što je Telenor pustio“.

„Telenor je izvršio rekonstrukciju mreže i po zakonu je bio dužan da pribavi saglasnost za njenu izgradnju, te da dokaže ta oprema odgovara standardima. Nemam takav podatak.

Ne tvrdim da nije, ali ja nisam uspio dosad da dođem do podataka da je iko tu mrežu tehnički primio, da je iko potvrdio da ta mreža radi kako treba“, kazao je Boljević. Ugovor sa ZTE je, kako je prilikom njegovog potpisivanja kazao generalni direktor tadašnjeg Promontea Kristofer Laska, vrijedan „mnogo desetina miliona eura“. Jedan od uslova na tenderu je bio da mreža bude prihvatljiva za životnu sredinu i da su za njih bili bitni faktori koji se odnose na emisiju štetnih gasova.

Kao još jedan od razloga zbog kojih je moglo doći do greške u obračunu potrošnje kod korisnika, Boljević navodi i probleme u radu sistema za obračunavanje (biling). Prema njegovim saznanjima, Telenor je prije dva mjeseca promijenio biling sistem, a Boljević pita ko ga je i kad testirao, te gdje su rezultati tih testova.

( Damira Kalač )