Vojni udar na Iran bio bi kontraproduktivan
Stručnjaci smatraju da bi izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja mogao da usporiti program, ali i ojača želju Teherana da razvije atomsko oružje
Izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja samo će za nekoliko godina odložiti razvoj spornog nuklearnog programa te zemlje, upozorio je Međunarodni institut za strateška istraživanja (IISS), javljaju agencije.
Podnoseći u Londonu godišnji izvještaj o ravnoteži oružanih snaga u svijetu, glavni direktor IISS-a, Džon Čipmen, ocijenio je da bi preventivni izraelski napad mogao čak da ojača odlučnost Teherana da dovrši svoj program.
"Mišljenje većine vojnih stručnjaka je da bilo kakav napad - bilo da je riječ o vazdušnom napadu ili vojnom pohodu - ne bi imao drugog učinka osim što bi samo odložio takvu proizvodnju (atomskog oružja) i, potpuno prirodno, mogao bi da natjera režim da, nakon napada, još odlučnije nastavi prema tome cilju", kazao je.
Čipmen tvrdi da "jedino Sjedinjene Države mogu povesti uspješnu vojnu kampanju" i da je Izrael sposoban samo za izvođenje napada.
Čipmen tvrdi da "jedino SAD mogu povesti uspješnu vojnu kampanju" i da je Izrael sposoban samo za izvođenje napada
"Po mom mišljenju, samo bi vojna kampanja mogla znatnije da uspori Iran u prizvodnji atomskog oružja", dodao je.
Zapadne sile i Izrael sumnjaju da Iran pod plaštom civilnog nuklearnog programa želi da proizvede atomsko oružje, što Teheran uporno poriče. Jevrejska država još uvijek nije isključila udare na nuklearna postrojenja u Iranu kao varijantu za rješavanje krize.
Čipmen je rekao da je takav izraelski napad "malo vjerovatan ove godine", zbog obećanja koje je predsjednik Barak Obama dao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu prilikom njegove posjete Vašingtonu.
Predsjednik Obama je tada ponovio da ne isključuje primjenu sile kao zadnje sredstvo, ali da daje prednost diplomatskom rješenju i sankcijama kako bi onemogućio Iran da stekne mogućnost proizvodnje atomskog oružja.
Neumjesno poređenje Irana i holokausta
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu povezao je Iran sa nacističkom Njemačkom i za to pobrao veliki aplauz na ovonedjeljnom okupljanju pripadnika proizraelskog lobija u Vašingtonu, ali su ga po povratku kući u Jerusalim dočekale žestoke kritike.
Teme nacističke Njemačke i holokaust veoma su osjetljive u Izraelu i mnogi smatraju da je Netanjahuovo izjednačavanje nacista sa mogućom savremenom prijetnjom od nuklearno naoružanog Irana otišlo predaleko.
Kritičari su optužili Netanjahua da je bagatelisao sjećanje na holokaust i nepotrebno podigao tenzije u vrijeme kad SAD pozivaju na uzdržanost u bliskoistočnom regionu
"Kao premijer Izraela, nikad neću pustiti svoje ljude da žive u sjenci istrjebljenja. Danas imamo sopstvenu državu.
A svrha jevrejske države je da brani živote Jevreja i osigura jevrejsku budućnost", rekao je Netanjahu u ponedjeljak pred Američko-izraelskim komitetom za javna pitanja.
On je istakao da baš kao što su nacisti pokušali da unište evropske Jevreje tokom Drugog svjetskog rata, tako je trenutni iranski nuklearni program dio zavjere da se Izrael zbriše sa mape svijeta.
Kritičari su optužili Netanjahua da je bagatelisao sjećanje na holokaust i nepotrebno podigao tenzije u vrijeme kad SAD pozivaju na uzdržanost u bliskoistočnom regionu.
U raspravama na izraelskim radio i televizijskim stanicama i u novinama, mnogi su ukazali na očiglednu razliku - Izrael kao suverena jevrejska država sa sopstvenom vojskom nije postojao tokom Drugog svjetskog rata, kad su evropski Jevreji bili bespomoćni.
"Izrael nije geto", poručio je Šaul Mofaz, bivši šef Generalštaba i ministar odbrane, a sada opozicioni poslanik koji je jedan od kritičara Netanjahuovog poređenja.
Drugi bivši vojni šef, Dan Haluc, istakao je da poređenje holokausta i Irana "nije na mjestu".
U Izraelu danas živi oko 200.000 onih koji su preživjeli nacističke koncentracione logore.
Galerija
( Beta )