Radunović smanjuje broj direktora i administraciju

Dopis prema sedam gradova da se laboratorije i dijagnostički centri u domovima zdravlja i bolnicama spoje, prvi je korak ka formiranju osam medicinskih centara u Crnoj Gori.

Reformom zdravstva je predviđeno da se domovi zdravlja spoje sa bolnicama čineći medicinske centre, a plan je da se do kraja godine takav centar formira u jednoj od opština.

Medicinski centri biće formirani u Podgorici, Kotoru, Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Baru, Nikšiću i na Cetinju. Planirano je da medicinski centar u Beranama obuhvati domove zdravlja u Plavu, Rožajama i Beranama, kao i beransku bolnicu.

U Bijelom polju će se sjediniti gradska bolnica i domovi zdravlja Bijelo Polje i Mojkovac, u Pljevljima, Nikšiću i na Cetinju domovi zdravlja sa bolnicama, dok će u Kotoru medicinski centar činiti osim doma zdravlja i bolnice u Kotoru, i domovi zdravlja u Herceg Novom i Tivtu.

U Baru će se sjediniti bolnica sa domovima zdravlja Bar i Ulcinj, a dio medicinskog centra u Podgorici, biće domovi zdravlja Podgorica, Kolašin i Danilovgrad i Klinički centar.

Nema preklapanja usluga

Medicinski centar će voditi jedno rukovodstvo, imaće manju administraciju i neće biti preklapanja uslugu u njegovim različitim djelovima, što će, prema riječima ministra zdravlja dr Miodraga Radunovića, dovesti do racionalizacije korišćenja raspoloživih resursa i ostvarivanja ušteda koje će biti reinvestirane u sistem zdravstva.

“Prvi korak koji smo napravili ka objedinjavanju ustanova je nalog da se u Beranama, Pljevljima, Bijelom Polju, Nikšiću, Kotoru i na Cetinju napravi integracija laboratorija i centara za dijagnostiku. Tako ćemo postići bolji kvalitet i ravnomjerniji raspored ljudskih resursa, imaćemo jednog titulara za nabavku opreme i reagensa, i na jednom mjestu uslugu za sve građane”, kazao je Radunović “Vijestima”.

Van medicinskih centara ostaće specijalne bolnice u Risnu, Dobroti i Brezoviku.

On je naveo da je u tom dijelu u nekim gradovima bilo preklapanja i otežanog funkcionisanja tih centara.

“Planirano je da u zdravstvenom centru sjedi jedan direktor, jedan ekonomista... dok je sada svaki dom zdravlja i bolnica imalo svoje administrativno osoblje. Na ovaj način ćemo administraciju svesti na najmanji mogući nivo”, kazao je Radunović, naglašavajući da je planirano i otvaranje tri regionalna zdravstvena centra do 2015. godine.

Van medicinskih centara ostaće specijalne bolnice u Risnu, Dobroti i Brezoviku.

“Ljekari će biti na raspolaganju svim ustanovama u okviru centra, jer je potrebna veća mobilnost zbog bolje dostupnosti zdravstvene zaštite pacijentu. Tako će pružati usluge i u Plavu, Rožajama, Andrijevici i Beranama”, kazao je Radunović.

Racionalizacija kadrova

Ministar je rekao da je neophodan i racionalniji raspored kadrova. Procjenjuje se da bi do kraja godine tehnološkim viškom moglo biti proglašeno oko 400 radnika.

“Riječ je uglavnom o nemedicninskom kadru, koji ima udio od 25 odsto u ukupnom broju zaposlenih u zdravstvenom sistemu. U razvijenim zemljama taj udio je do 15 odsto. To je nešto što moramo da svedemo na razuman okvir”, kazao je Radunović, i dodao da će najmanja otpremnina za nekvalifikovanog radnika biti oko četiri hiljade eura, a da će se, zavisno od koeficijenta, povećavati i do 18 hiljada eura.

Ne postoji precizan rok do kada bi zdravstvene ustanove trebalo da pošalju spiskove ljudi koji će dobrovoljno napustiti posao.

“Ako se proglase tehnološkim viškom i dobiju otpremnine to ne znači da će odjednom biti na ulici, nego oni mogu da se organizuju da naprave firmu sa kojom će zdravstvene ustanove potpisati ugovor o pružanju usluga za higijenu, obezbjeđenje i hranu. Tako će ustanove plaćati uslugu i smanjiti troškove, a tehnološki viškovi mogu po dva osnova da budu u dobiti”, rekao je on, i dodao da su ministarstvu već počeli da stižu zahtjevi za dobrovoljan odlazak u penziju.

“Ne postoji precizan rok do kada bi zdravstvene ustanove trebalo da pošalju spiskove ljudi koji će dobrovoljno napustiti posao, ali očekujem da ćemo do početka marta, kada smo planirali sastanak sa direktorima bolnica, imati orentacioni broj”, kazao je Radunović i dodao da se procjenjuje da će oko 100 radnika dobrovoljno napustiti svoje radno mjesto.

Hitnoj fali 56 ljekara

Radunović je kazao da će zdravstvenom sistemu biti potrebno upošljavanje dodatnog broja ljekara.

“Nama fali 56 ljekara za Zavod za hitnu medicinsku pomoć, da bismo zadovoljnili potrebe građana, a i na sekundardnom i tercijarnom nivou će nam trebati još ljekara. Prema posljednjim podacima imali smo oko 2,4 ljekara na 1.000 stanovnika, što je mnogo manje nego u EU, gdje ima 3,28”, kazao je on. Napomenuo je da je krajem prošle godine 36 mladih ljekara, koji su završili pripravnički staž, primljeno u Klinički centar Crne Gore. “Mladi ljekari će se godinu dana dokazivati na klinikama KCCG, a nakon toga će mentori i kolegijum dati mišljenje o njihovom radu, i ko se iskaže da je sposoban i da želi to da radi, dobiće specijalizaciju”, kazao je Radunović.

( Dražen Đurašković )