Šopenov portret visio u Aušvicu?

Portret kompozitora Frederika Šopena koji se nekada nalazio u Aušvicu, pojavio se gotovo 70 godina poslije u domu poljskog univerzitetskog profesora. Portret, koji je 1943. naslikao logoraš i poljski umjetnik Mječislav Koscielnijak, jedan je iz serije slika nastalih u sklopu kampanje kojom su nacisti željeli da sakriju od očiju javnosti neljudsko ponašanje prema zatočenicima u logoru smrti u kojem je ubijenO 1,5 milion ljudi. Vjerovalo se da su portrete Koscielnijaka, koji je umro 1993, uništili njemački vojnici povlačeći se pred Crvenom armijom prije oslobođenja kampa smrti 1945. godine "Svi portreti su nestali, a ovaj je preživio kao da se radi o tračku nade, naročito za logoraše", rekao je sadašnji vlasnik portreta Aleksander Skotnicki, profesor na univerzitetu Jagioelonian u Krakovu. On je važnost slike otkrio početkom ove godine, samo nekoliko dana prije obilježavanja 67 godina od oslobođenja Aušvica. Na opis portreta naišao je čitajući knjigu o Koscielnijaku, čiji su se inicijali "MK" i godina nastanka pojavili u uglu slike.

Soba za koncerte ukrašena umjetninama Portret je zajedno s drugim slikama visio na zidu zgrade u kojoj je zatvorski orkestar održavao probe. Soba za koncerte bila je ukrašena umjetninama, jer su zapovjednik logora i SS-ovci pozivali goste da uživaju u sviranju logoraša muzičara. "Oni su vrlo često dovodili goste u salu za koncerte kako bi pokazali da se prema zatvorenicima ne postupa loše", rekla je Jolanta Kupiec, bivša direktorica muzeja u Aušvicuu i autorka knjige o Koscielnijku. Portret Šopena, prikazanog u profilu razbarušene kose i oštrog nosa, izuzetan je jer nacisti nisu dopuštali umjetnost koja nije bila povezana sa njemačkom ili austrijskom kulturom.

Nacisti nisu dopuštali umjetnost koja nije bila povezana sa njemačkom ili austrijskom kulturom

Stotine Koscielnijakovih crteža o strašnim mukama logoraša ipak su sačuvane, ali je postojanje Šopenovog portreta bilo veliko iznenađenje. "Nikada mi nije rekao da je naslikao Šopena. Porodica je jedino znala da su nacisti naredili ocu da naslika njemačke kompozitore", rekao je autorov sin Adam Koscielnijak.“Otac mi nikada nije objasnio zašto je slika bila izložena u logoru. Znali smo da su nacisti kačili portrete velikih njemačkih kompozitora - Vagnera, Betovena, Mocarta, Hajdna i Hendla. Ukrašavali su muzičku sobu jer su Njemci za sebe smatrali da su veoma kulturni. Ostaje misterija zašto su dozvolili da se tu nađe i slika poljskog kompozitora. Možda su željeli da pokažu koliko zaista cijene umjetnos”, rekao je on.

( Jelena Nelević )