Svake dvije sedmice svijet gubi jedan živi jezik
Širom svijeta danas se govori oko 6.000 jezika, ali se broj stalno smanjuje - oko četvrtinu tih jezika govori manje od hiljadu ljudi
Na prvi bi se pogled moglo pomisliti da je situacija beznadežna - širom svijeta trenutno postoji oko 6.000 živih jezika. Radi se o jezicima koji imaju svoje žive govornike, dakle o jezicima koji su barem jednoj osobi maternji jezik.
S jedne strane velika većina ljudi na svijetu naziva relativno mali broj jezika maternjim - to se prije svega odnosi na jezike poput engleskog, ruskog, španskog, mandarinskog.... S druge strane, jezika je sve manje: prema podacima UNESCO-a, organizacije za kulturu i obrazovanje UN, statistički gledano na svijetu svake dvije sedmice nestaje po jedan jezik.
Atlas ugroženih jezika UNESCO-a trenutno bilježi 2.474 jezika kojima prijeti izumiranje, uz ime svakog je naveden i stepen ugroženosti te regija gdje se taj jezik koristi. Uz to, atlas bilježi i 230 jezika koji su nestali od 1950. godine, prenosi Dojče Vele.
Da bi upozorio na te zabrinjavajuće podatke, UNESCO je 2000. godine 21. februar proglasio Međunarodnim danom maternjeg jezika.
Službeni naziv tog dana pokazuje i koja mu je namjera: “Svjetski dan podsticanja jezičke i kulturne raznolikosti te višejezičnosti”.
Atlas ugroženih jezika UNESCO-a trenutno bilježi 2.474 jezika kojima prijeti izumiranje
“Mali” jezici - mali s obzirom na geografsku rasprostranjenost i broj govornika - nisu naime samo neki simpatičan i egzotičan privjezak “velikim”. Jezik nije samo “sistem znakova koji služi za komunikaciju u svakodnevici”, već je “svaki jezik jedinstvena ostava ljudskih iskustava i saznanja”, naglašava Roland Berneker, iz njemačke komisije UNESCO-a.
“Kada neki jezik nestane, svjetska zajednica izgubi dio znanja o sebi samoj”, upozorava Berneker, te zbog toga “očuvanje nekog jezika uvijek znači i priznanje posebne vrijednost regionalnog identiteta”, prenosi Dojče Vele.
Nove tehnologije ugrožavaju "male" jezike
Razlozi zbog kojih jezici nestaju su različiti. Nekada se radi o ratovima i protjerivanju stanovništva s nekog prodručja, drugi put o negativnoj stigmatizaciji i jezika i njegovih govornika.
Migracije i asimilacije su u tom kontekstu takođe opasne za očuvanje samosvojnih “malih” jezika. A i nove tehnologije ubrzavaju širenje uticaja tzv. “velikih” jezika, prije svih naravno engleskog.
U Njemačkoj se 13 regionalnih i manjinskih jezika vode kao ugroženi - od jidiša romskog sve do lužičko-srpskog ili sjevernofrizijskog.
( Jelena Pavićević Tatar )