„Stidim se što sam Grkinja“

Cijena sporazuma je da će strani posmatrači iz EU, MMF i ECB biti stalno na terenu u Atini kako bi osigurali primjenu sporazuma

0 komentar(a)
21.02.2012. 22:28h

Ministri finansija eurozone postigli su dogovor oko paketa pomoći za Grčku od 130 milijardi eura kako bi izbjegli haotični bankrot nakon što su primorali Atinu na nepopularne mjere štednje a privatne vlasnike obveznica da preuzmu veće gubitke.

Složenim sporazumom postignutim juče u zoru, kupljeno je vrijeme da se stabilizuje 17-člana oblast jedinstvene valute i ojačaju njeni finansijski odbrambeni mehanizmi, ali ostaje duboka sumnja u sposobnost Grčke da se oporavi i izbjegne bankrot na duži rok.

Grci su suočeni sa novim smanjenjem potrošnje, plata, penzija i broja radnih mjesta kako bi za osam godina skresali državni dug.

Mjere štednje sprovedene na osnovu paketa iz 2010, u vrijednosti od 110 milijardi eura, izazvale su nasilne proteste.

Komentarišući izjavu premijera Lukasa Papademosa da je to „istorijski dan za grčku ekonomiju“, blogerka Zoe Mavrudi je na Tviteru napisala: „Svaki put kad naš neizabrani bankar premijer Papademos kaže 'istorijski dan', molim vas da 'istorijski' zamijenite sa 'crni'.

Ministar finansija Evangelos Venizelos je rekao da je Grčka izbjegla scenario noćne more i da je sporazum vjerovatno najvažniji u poslijeratnoj istoriji države.

Međunarodni finansijski eksperti su upozorili da će Grčkoj biti potrebno više pomoći da bi ispunila cilj vezano za smanjenje deficita budžeta.

„Naučio sam da je maraton zaista grčka riječ,“ rekao je komesar EU za monetarna pitanja Oli Ren na kraju 14-satne sjednice na kojoj su ministri dogovorili mjere za smanjenje duga sa 160 odsto BDP-a na 120,5 odsto do 2020.

„Postigli smo sveobuhvatni sporazum o novom programu Grčke i učešću privatnog sektora koji će dovesti do značajnog smanjenja duga Grčke...kako bismo osigurali njenu budućnost u oblasti eura,“ rekao je Žan Klod Junker, predsjedavajući Eurogrupe ministara finansija.

Cijena sporazuma je da će strani posmatrači iz Evropske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke biti stalno na terenu u Atini kako bi osigurali primjenu sporazuma, što se ocjenjuje kao ponižavajuće miješanje u suverenitet Grčke.

Decenija do novog rasta?

Konzervativni lider Antonis Samaras, koji ima velike šanse da bude sljedeći premijer, rekao je da se zacrtano smanjenje deficita budžeta može ostvariti samo uz ekonomski rast.

Međutim, do tada će proći godine, možda čak i decenija, prema ocjeni analitičara a postoji rizik da će novi rezovi samo pogoršati postojeću recesiju.

Prema novom dogovoru, Grčka će morati da otvori poseban račun na koji će deponovati sredstva za servisiranje duga kako bi garantovala otplatu.

Parlamenti triju država koje su se najviše protivile izbavljenju – Njemačka, Holandija i Finska – moraju odobriti paket. Njemački ministar finansija Volfgang Šojble, čija je izjava da je Grčka „jama bez dna“ izazvala burne reakcije, rekao je da je siguran da će on biti usvojen.

Političari, koje očekuju izbori u aprilu, naći se se pod dodatnim pritiskom zbog mjera štednje.

Sindikati su za danas pozvali na nove proteste a lider opozicione komunističke partije je obećao da će se usprotiviti novim rezovima.

Na ulicama Atine, olakšanje je bilo pomiješano sa osjećajem stida, prenijeli su dopisnici britanskih medija.

„Mi smo kao zavisnici od droge, kojima je data nova doza, na to su sveli našu državu,“ kazala je o grčkim političarima Julija Joanu, 70-godišnja bivša medicinska sestra.

„Ne znam za koga ću glasati. Glasaću za novu stranku ako neko bude imao hrabrosti da je osnuje,“ rekla je za Rojters Joanu, koja je cijelog života glasala za vladajuću socijalističku stranku PASOK.

Razočaranost birača u političare koje krive za višegodišnje loše ekonomsko upravljanje snizilo je rejting PASOK-a i konzervativne Nove demokratije – koje dominiraju politikom od vladavine hunte - na rekordno nizak nivo.

„Prvi put me je stid da kažem da sam Grkinja,“ izjavila je Joanu.

„Preživjeli smo i gora vremena“

Penzionerka Vasja Angelou, rođena tokom nacističke okupacije Grčke u Drugom svjetskom ratu, koja je bila svjedok surove vladavine hunte tokom 160-ih i 1970-ih, kazala je da je dogovorom bar za sada izbjegnut rizik od izlaska Grčke iz eurozone ili čak iz EU.

„Laknulo mi je“, rekla je ova bivša radnica jedne marketinške firme.

„Preživjeli smo gora vremena u Grčkoj i mnogi ljudi ne shvataju da bi nam život bio puno teži da smo izbačeni iz Evrope. Nadam se da će bar moja djeca bolje živjeti,“ rekla je o dvoje djece koja studiraju u Britaniji.

Međutim, preko naslovnice tabloida „Demokratija“, koji je svojevremeno objavio fotomontaže kancelarke Angele Merkel u nacističkoj uniformi, je velikim slovima pisalo: „130 milijardi u lancima.“

„Spas uz uslove,“ objavio je na naslovnici list „Ta Nea“, naklonjen lijevom centru.

Evropska komisija je saopštila da će ove nedjelje završiti plan o slanju novih zvaničnika iz drugih evropskih država da kontrolišu kako se Atina ponaša vezano za dogovorene reforme, uključujući osjetljive oblasti poput utaje poreza.

„Stidim se kao grčki građanin što ću imati komisiju za trajni nadzor,“ rekao je prodavac voća Raptis Mihalis.

„Kao da mi ovdje nemamo obrazovanih i sposobnih ljudi da vode državu, kazao je i predvidio bankrot Grčke za nekoliko mjeseci.

Rogof: Grčka da odmori od eura

Ekonomista sa Harvarda Kenet Rogof rekao je da bi Grčkoj trebalo dati neku vrstu „odmora“ od eura, pri čemu bi ona ostala punopravna članica EU. Država bi napustila monetarnu uniju i ponovo uvela svoju staru valutu.

Devalvirana drahma bi učinila grčki sektor izvoza i turizma ponovo konkuretnim, rekao je Rogof u intervjuu za njemački „Špigl“.

„Kada država postigne viši nivo društvenog, političkog i ekonomskog razvoja, mogla bi se vratiti u eurozonu.“ Rogof (58) je ocijenio da je bilo pogrešno primiti sve države južne Evrope u eurozonu čisto iz razloga političkog saveza. „Većina njih nije bila ekonomski spremna na to.“

On smatra da sada postoji samo jedna alternativa: „Ili će euro potpuno propasti – sa katastrofalnim posljedicama koje bi to donijelo – ili će države koje čine jezgro saveza uspjeti da pretvore eurozonu u istinski politički savez.“

Galerija