Dobro čuvana tajna: Kako je Island pobijedio krizu
Naime, Island je u 2011. ostvario rast BDP-a od 2,9 odsto, a u 2012. mogao bi pasti na još uvijek odličnih 2,4 odsto
Islanđani koji su 2009. godine zasuli kamenjem zgradu parlamenta zahtijevajući odgovornost političkih vođa i bankara za neviđeni ekonomski i finansijski slom zemlje, danas zadovoljno žanju plodove svog bijesa.
Piše to u svom članku ugledni Bloomberg, komentirajući vijest da je rejtinška agencija Fitch podigla Islandu rejting iz statusa "smeća" na rubnih BBB- sa stabilnom prognozom.
Naime, Island je u 2011. ostvario rast BDP-a od 2,9 odsto, a u 2012. mogao bi pasti na još uvijek odličnih 2,4 odsto.
Deficit proračuna je sa 6,5 odsto u 2009., godini nakon kraha, smanjen na samo 0,5 odsto u 2011., a u 2012. se očekuje suficit proračuna.
Slijedio uputstva
Dakle, podaci govore da su Islanđani ispravno odlučili kada su na referendumu 2008. rekli "ne" planu da sa 85 milijardi dolara saniraju tri propale privatne banke.
"Island je slijedio upustva iz priručnika o tome što učiniti u krizi. Bilo koji ekonomista s tim bi se trebao složiti", komentarisao je za Bloomberg Lars Christensen iz Danske Bank A/S.
"Na kraju krajeva, ako su domaćinstva nelikvidna, onda banke jednostavno moraju to prihvatiti, bez obzira na to koji je interes banke", dodao je Christensen komentarišući poteze islandskih vlasti.
Islandskim domaćinstvima pomogao je dogovor između vlade i banaka da oproste dugove domaćinstvima u iznosu koji prelazi 110 posto njihove.
Uz to, Vrhovni je sud u julu 2010. godine odlučio da su krediti sa valutnim klauzulama nelegalni, što je značilo da domaćinstva više ne moraju pokrivati gubitke krune.
Istrage protiv bankara
Takođe, islandske su vlasti pokrenule istragu protiv svih bankara upletenih u rizična poslovanja, a pod istragom je i bivši premijer Geir Haarde.
U slučaju gubitka međunarodne arbitraže na sudu EFTA-e, javni dug Islanda mogao bi se povećati za 6 do 13 posto BDP-a.
Nakon svih ovih događaja, neizvjesno je i hoće li Islanđani uopšte htjeti da uđu u Evropsku uniju.
Po nekim istraživanjima, njih 64 posto bilo je za to da zemlja povuče molbu za ulazak u eurozonu.
Galerija
( Vijesti online )