Crnogorci sve češće "peglaju" bore

Svuda u svijetu, pa i u Crnoj Gori, potražnja za estetskim korekcijama je sve veća. Osobe sa određenim estetskim nedostacima su sve više spremne da te svoje nedostatke koriguju operativnim putem, naravno kada je to moguće - kaže za “Vijesti” plastični hirurg dr Žarko Borović.

On navodi da je estetska hirurgija najradikalniji način mijenjanja i korigovanja nekog estetskog nedostatka, ali je često, nažalost, i jedini mogući.

“Do unazad nekoliko godina pacijenti su sa osjećanjem stida i nesigurnosti dolazili u ordinaciju na pregled, ne želeći niko da sazna za njihov dolazak kod plastičnog hirurga, niti za urađenu intervenciju”, ističe dr Borović.

Navodi da danas uglavnom potpuno slobodno razgovaraju o svom estetskom problemu, spremni su da taj problem riješe i svoja iskustva podijele sa prijateljima i okolinom.

Dr Borović kaže da je najbolji dokaz za to činjenica da ogroman broj pacijenata koji se javi radi eventualnih estetskih korekcija dolazi po preporuci nekoga ko je to već uradio i ohrabren njegovim pozitivnim iskustvima.

“Naravno, i danas se svim pacijentima garantuje apsolutna diskrecija, no oni očigledno, sve manje mare za nju”, navodi dr Borović.

Muškarci najčešće traže korekciju očnih kapaka

Kada su muškarci i estetska hirurgija u pitanju, dr Borović navodi da su muškarci sve češći pacijenti i da su zastupljeni sa oko 10-15 odsto.

“Naravno, i dalje usluge plastičnog hirurga traže više žene, ali je evidentno da procentualno raste muška populacija”, navodi dr Borović.

Što se tiče intervencija koje se traže, dr Borović kaže da su kod žena najzastupljenije intervencije na licu i to u smislu korekcije kapaka, povećanje usana, tretman bora botoksom, face lifting, zatim uvećanje grudi, liposukcija određenih djelova tijela, zatezanje stomaka.

Muškarci najčešće rade korekciju očnih kapaka, liposukciju podbratka i stomaka

Muškarci najčešće rade korekciju očnih kapaka, liposukciju podbratka i stomaka, transplantaciju kose, sve češće traže tretman bora botoksom.

Dr Borović napominje da postoji nekoliko osnovnih preduslova da bi se neko podvgrao estetskoj korekciji.

“Treba da postoji realni estetski nedostatak i da taj estetski nedostatak osobi predstavlja problem, odnosno barijeru u svakodnevnom životu”, kaže dr Borović.

Bez stida na pregled

Svim osobama i muškog i ženskog pola, koje imaju estetski nedostatak kojim su na bilo koji način opterećeni, dr Borović preporučuje da se oslobode svih strahova, svih predrasuda i da bez stida dođu na pregled i konsultaciju gdje će im se predočiti mogućnosti hirurškog rješavanja njihovog problema.

“Ogroman broj pacijenata koji dođe na konsultaciju na kraju se i podvrgne hirurškoj korekciji i skoro svi poslije toga izražavaju svoje veliko zadovoljstvo postignutim rezultatima”, ističe dr Borović.

Korekcija kapaka košta 500 eura, treman bora botoksom oko 350, dok za uvećanje grudi treba izdvojiti 2.500 eura, navodi dr Borović.

Rezultat određen prirodnim izgledom

Dr Borović kaže da ne voli kada mu pacijenti donesu fotografiju nekih usana ili grudi sa sugestijom da žele da i njihove tako izgledaju.

„Zato što se grudi, usne, kapci ili bilo koji drugi dio tijela razlikuje od osobe do osobe. Kao što ne postoje dvije osobe sa identičnim licem i sa identičnim očima, tako ne postoje ni osobe sa identičnim grudima ili usnama. Krajnji rezultat je uveliko određen prirodnim izgledom i oblikom bilo kojeg dijela tijela”, navodi dr Borović.

Potpuna promjena izgleda – poremećaj ličnosti

Nedavno je u medijima u regionu objavljeno da se Besima Nešić iz Živinica podvrgla brojnim plastičnim operacijama, kako bi ličila na Anđelinu Džoli. Besima sigurno nije jedina osoba koja je promijenila svoje tijelo da bi izgledala kao neko drugi. Šta se krije iza takvih želja iz ugla psihijatrije?

“Najčešće su korisnici usluga plastične hirurgije mentalno zdrave osobe, ali u odnosu na druge hirurške grane, primijećen je veći procenat istih sa mentalnim problemima”, kaže psihijatar Spasoje Vujanović.

“Smatra se da je potreba za ljepotom zdrava sve dok nije dio opsesivnosti u anoreksiji, bulimiji, dismorfičkom tjelesnom poremećaju… “, navodi dr Vujanović.

Ističe da je cilj plastične hirurgije da osoba izgleda kao bolja, mlađa verzija sebe.

“Osoba treba da bude najbolja verzija sebe, a ne verzija nekog drugog"

“Osoba treba da bude najbolja verzija sebe, a ne verzija nekog drugog. Pokušaji transformacije osoba da fizički izgledaju kao poznate ličnosti, su mogući znak da pate od nedostatka samopouzdanja ili čak nekih komplikovanijih mentalnih problema, kao što su granični poremećaj ličnosti”, kaže dr Vujanović.

Psihijatar Borislav Mitrić ističe kako bi bilo jako dobro da se osobe prije neke estetske intervencije posavjetuju sa psihijatrom.

( Nađa Milović )