Šta smo mogli sa 170 miliona eura kojima plaćamo kredite KAP-a
Mogli smo imati ogromnu uštedu električne energije, nova radna mjesta i višegodišnje benefite, izgraditi dva kombinata...
Novac poreskih obveznika, kojim je Vlada odlučila da plaća kredite neuspješno privatizovanog Kombinata aluminijuma, mogao je biti usmjeren na državne projekte iz energetske, poljoprivredne i turističke oblasti, otvaranje radnih mjesta...
Na to ukazuju sagovornici “Vijesti”, odgovarajući na pitanje gdje je trebalo da završe preuzeta 22 miliona eura duga fabrike kojom upravlja ruski CEAC i potencijalnih još 110 miliona, a kad se na to dodaju kamate ukupan izno
Za taj ukupni iznos opterećen je državni budžet preko izdavanja garancija za kredite KAP-a, bez kamata, a sa kamatama taj iznos je 170 miliona. Gotovo polovina novca je upotrijebljena za restrukturiranje dugova KAP-a, koje je trebalo da vraća njegov kupac - ruski tajkun Oleg Deripaska.
"Za novac koji će građani preko Vlade pokloniti ruskim vlasnicima, mogli smo imati ogromnu uštedu električne energije, nova radna mjesta i višegodišnje benefite jer bi se uloženo vratilo za sedam-osam godina po današnjim cijenama struje", ocijenio je Darko Pajović, član Komisije za socijalnu, ekonomsku i politiku zaštite životne sredine Međunarodne unije za zaštitu prirode.
Finansijski analitičar Milenko Popović kaže da je državu privatizovani KAP koštao toliko da je mogla da izgradi dva kombinata, ostvari četvorogodišnju stopu rasta od pet odsto, zaokruži investicije u agrokompleksu, uradi glavne hidroenergetske projekte...
- Ne radi se samo o 22 miliona, niti cjelokupnih 132 miliona garancija koje će sigurno biti aktivirane, već o 800 miliona eura, koliko nas je koštala kombinacija sa firmom Olega Deripaske. Po okončanju privatizacije, KAP je oslobođen dugova od 200 miliona, zatim je u vidu subvencija za struju, poreza i po drugim osnovima oslobođen 250 miliona i dodatno se zadužio 350 miliona...", rekao je Popović.
Opširnije u štampanom izdanju
( Ivana Gudović, Marija Mirjačić )