SDP ćuti, Vlada može biti mirna

Čelnici Socijaldemokratske partije još odbijaju da zvanično saopšte kako će se poslanici te partije izjasniti na sjednici parlamenta 29. februara, kada će na dnevnom redu biti glasanje o nepovjerenju Vladi zbog KAP-a.

Prema nezvaničnim informacijama, SDP ne namjerava da se pridruži opozicionom zahtjevu i tako moguće obori Vladu u kojoj je od 1998. godine, već će u najgorem slučaju njeni poslanici biti uzdržani.

Iako u manjoj članici vladajuće koalicije nijesu željeli da odgovore kako gledaju na inicijativu opozicije, izvjesno je da namjera opozicionara za izglasavanje nepovjerenja Vladi neće proći zbog nemogućnosti da obezbijede potrebnu većinu od najmanje 41poslanika.

Kriza oko preuzimanja dugova KAP-a nije prva ekonomska tema koja je izazvala nesuglasice u vladajućoj koaliciji, koje su završavane unutarkoalicinim kompromisima i nastavkom čvrstog savezništva

Opozicija u Skupštini ima 29 poslanika, a i uz malo vjerovatnu podršku devet poslanika SDP-a, za većinu bi joj bilo potrebno još makar tri od četiri glasa albanskih poslanika.

Rukovodstvo SDP-a će pokušati u međuvremenu da sa DPS-om i njihovim premijerom usaglasi zaključke u vezi s KAP-om, o kojima će se raspravljati 28. februara. I ako u tome ne uspiju, Krivokapićeva partija neće dovesti u pitanje stabilnost Vlade, čime će nastaviti dosadašnju politiku stvaranja kriza u vlasti, koje po pravilu ne završavaju padom Vlade ili raskidanjem vladajuće koalicije.

Prema tvrdnjama sagovornika "Vijesti" iz vladajuće koalicije, prijevremeni izbori se ne razmatraju kao mogućnost prije septembra ili oktobra, jer bi u suprotnom i SDP i DPS demonstrirale da im nije stalo do Crne Gore u EU.

U junu se očekuje odluka Savjeta EU o početku pregovora sa Crnom Gorom, a do tada od Vlade se očekuju rezultati na polju jačanja nezavisnsoti pravosuđa i borbe protiv kriminala i korupcije.

Kriza oko preuzimanja dugova KAP-a nije prva ekonomska tema koja je izazvala nesuglasice u vladajućoj koaliciji, koje su završavane unutarkoalicinim kompromisima i nastavkom čvrstog savezništva. Turbulencije u vlasti izazivala je gotovo svaka veća privatizacija (KAP, Telekom, EPCG), ali je u tim slučajevima sve zavrašavno po volji DPS-a.

Manja članica vladajuće koalicije uspjela je u dva slučaja - na krilima nezadovojstva građana zbog najave potapanja Tare bila je u frontu koji je spriječio gradnju hidroelektrane Buk-Bijela, dok je 2007, uz podršku dijela DPS-a na čelu sa tadašnjim premijerom Željkom Šturanovićem, zaustavila plan da se Rusima proda Termoelektrana u Pljevljima.

( Samir Kajošević, Neđeljko Rudović )