Kipar: Blagoslov i nevolje zbog otkrivenog blaga
U Sredozemnom moru pred obalom Kipra je otkriveno bogato nalazište zemnog gasa. Na tom ostrvu vlada slavlje zbog neočekivanog bogatstva, ali baš taj gas bi mogao da oteža ujedinjenje Kipra na kojem EU insistira.
U takozvanom bloku 12, koncesijskom području, na pola puta između obala Izraela i Kipra, američka kompanija Nobl je otkrila ogromno nalazište zemnog gasa. Prema prvim procjenama, riječ je o najmanje 200 milijardi kubnih metara gasa tako da se i kiparski arhiepiskop oglasio izjavom da se radi o "Božjem poklonu".
Ovo mediteransko ostrvo koje se do sada, kada je riječ o industriji, jedva moglo da se pohvali sa nešto poljoprivrede i prihoda od turizma, je preko noći postalo ozbiljan ekonomski partner, a kiparska ministarka energije Praksoula Antoniadou je objavila da njena zemlja, članica EU-a, "ima gasa za sljedećih 210 godina."
Ljubomora velikog susjeda
Međutim, to neočekivano bogatstvo se već pretvorilo u ozbiljan politički problem koji je zakomplikovao odnose Nikozije s Turskom, zemljom koja još uvijek drži pod okupacijom sjeveroistočni dio ovog ostrva. Ankara, ne želi da prihvati da korist od nađenog gasa ima samo vlada jedine međunarodno priznate države na ostrvu, a još je veći problem što je Nikozija veoma raspoložena ovaj gas eksploatiše uz pomoć - Izraela.
Ove nedjelje, po prvi put u istoriji, izraelski premijer Benjamin Netanjahu stiže u službenu posjetu Kipru. Izrael je i sam našao gas na području koje se nalazi nedaleko od ovog kiparskog i trenutno razmatra mogućnost da i svoj gas šalje na Kipar i da ga odatle izvozi u tečnom obliku. Sa ekonomske strane gledano, ovo je sigurnije, lakše i isplativije rješenje nego da ga dopremaju direktno na svoju teritoriju.
Zauzvrat, Izrael ima i rješenje za ne tako maleni problem koji ima Kipar: ta mediteranska zemlja praktično nema vlastito ratno vazduhoplovstvo kojim bi čuvala svoje novo blago. Zato je još u decembru prošle godine kiparski ministar obrane Demtris Eliades s izraelskim kolegom Ehudom Barakom sklopio ugovor o vojnoj "saradnji" - koji sadrži i dozvolu izraelskim ratnim avionima za korištenje kiparskog vazdušnog prostora.
Istočni Mediteran srlja u ozbiljnu krizu
Sve to izaziva veliki gnjev kod velikog susjeda Kipra - Turske - koja u posljednje vrijeme ionako nema dobre odnose s Izraelom. Spor je već prešao okvire diplomatskih nota i oštrih riječi: Turska koristi dio Kipra na kojem je uspostavila državu koju jedino ona i priznaje kao izgovor da u najskorije vrijeme pošalje svoju, tursku državnu kompaniju za eksploataciju TPAO da i ona pred obalom južnog Kipra traga za gasom. Time Ankara praktično ignoriše kvadrante za koncesiju koju je objavio međunarodno priznati dio ostrva pa sve ukazuje na to da taj dio Sredozemlja srlja u sasvim ozbiljnu krizu.
Geološki stručnjaci smatraju da na dnu mora istočnog dijela Mediterana zaista postoje ogromne količine gasa - čuju se procjene koje govore i o 3.500 milijardi kubnih metara. Samo ova dva otkrivena nalazišta, kiparsko i izraelsko, zajedno imaju najmanje 900 milijardi kubnih metara.
"To je prilično mnogo za početak", konstatuje Geri Lejks, analitičar "Middle East Economic Survey" iz Nikozije za njemačko izdanje "Financial Timesa" i dodaje da je to blago i čitavom regionu "dalo potpuno novu dimenziju."
Kipar je isprva želio da se to blago vadi zajedničkim snagama ne samo s Izraelom, nego i s Egiptom i Libanom. Ali Turska već tjera Bejrut da stane na njenu stranu, kad se Kipar već priklonio Izraelu i da poništi dogovor s Kiprom o pravima korištenja u moru ispred obala ovih zemalja. To blago bi uveliko moglo da poremeti i planove ponovnog ujedinjavanja Kipra, uprkos svim pritiscima iz Evropske unije na Tursku kao "velikog brata" takozvane "Turske Republike Sjeverni Kipar".
( Dojče Vele )