Zlatne rezerve Crne Gore založene do 2014.
Zlatne rezerve Crne Gore iznose 38.477 unci zlata i prema posljednjoj cijeni zlata na tržištu njihova vijednost je oko 50 miliona eura
Država do 2014. godine ne može računati na dobit od zlatnih rezervi kojima raspolaže jer je cjelokupan iznos zlata založen kod švajcarske Kredit Svis banke kao zalog za kredit koji je uzela sredinom 2009. godine za podršku likvidnosti budžeta.
Zlatne rezerve Crne Gore iznose 38.477 unci zlata i prema posljednjoj cijeni zlata na tržištu njihova vijednost je oko 50 miliona eura (1300 eura po unci), dok je vrijednost zlata u trenutku kada je ono založeno 2009. godine iznosila 900 dolara po unci ili 34,6 miliona eura.
U Ministarstvu finansija "Vijestima" nijesu mogli da saopšte koliko je novca država propustila da prihoduje po osnovu kamata za zlato od trenutka kada je ono založeno.
"Zalaganjem zlata uspjeli smo da oborimo kamatnu stopu za kredit kod Svis banke, kao i da povećamo njegov iznos i obezbijedimo dodatna sredstva budžetu sa svim pozitivnim efektima na likvidnost koje je teško kvantifikovati.
Sa ekonomske tačke gledišta, bilo je značajno isplativije to što smo valorizovali zlato na taj način, nego da smo ostvarivali veoma nizak prihod od kamata, čijim trendovima se bave uskospecijalizovane finansijske institucije, i dodatno ugrozili likvidnost budžeta", rekao je pomoćnik ministra finansija Nemanja Pavličić.
Sa Kredit Svis bankom država je zaključila dva ugovora, jedan u visini od 70 miliona eura i drugi do 35 miliona dolara od kojeg je povučeno 28,9 miliona, dok je ostatak otkazan.
"Ti ugovori su zaključeni 2009. godine kada je situacija na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala bila izuzetno nepovoljna. Na domaćem tržištu novac nije mogao da se obezbijedi jer je likvidnost banaka bila izuzetno niska, dok je pristup finansijskim sredstvima na inostranom tržištu zbog globalne ekonomske krize bio otežan.
"Zalaganjem zlata uspjeli smo da oborimo kamatnu stopu za kredit kod Svis banke, kao i da povećamo njegov iznos i obezbijedimo dodatna sredstva budžetu"
Uz to, emitovanje euroobveznica tada nije bilo izvodljivo, jer se radilo o malom iznosu novca za taj vid zaduživanja, a istovremeno njegova priprema zahtijeva duži vremenski period", kazao je Pavličić.
On je rekao da pri analizi uslova pod kojima je zaključen aranžman treba uzeti u obzir i okolnost da država tada nije bila poznata investicionoj zajednici na međunarodnom finansijskom tržištu (to je bio prvi komercijalni aranžman), te da je, s obzirom na trenutnu ekonomsku i situaciju u regionu, plasman kreditnih sredstava predstavljao visok rizik za ulaganje finansijskih institucija.
"Zbog velike izloženosti Kredit Svis banka je tražila kvalitetno obezbjeđenje, tako da smo dali zlato kao garanciju, obezbijedili nedostajuća sredstva za 2009. godinu i budžetsku likvidnost", kazao je Pavličić.
Budžetski deficit na kraju 2009. godine iznosio je 132 miliona eura, dok je država na računima kod domaćih banaka tada imala 183 miliona eura depozita.
( Marija Mirjačić )