Pljevlja su danas grad bez teatra, biblioteke, bioskopa, muzeja...

Kada je 1949. godine osnovano odlukom tadašnje crnogorske vlade, Pljevaljsko pozorište bilo je jedno od pet pozorišta u Crnoj Gori.

Zajedno kada i pljevaljsko osnovana su pozorišta u Podgorici, Kotoru, Nikšiću dok je u Cetinju ono znatno ranije počelo sa radom. Pljevaljsko pozorište, kako su kazivai svjedoci tog vremena imalo je uslove za rad kakve mnoga pozorišta u bivšoj Jugoslaviji nijesu imala, ali nažalost danas toga više nema.

Vijest o formiranju narodnog pozorišta u Pljevljima prema riječima očevidaca dočekana je sa oduševljenjem.

"Tog majskog dana Pljevlja su bila u svečarskm raspoloženju. Lokalna radio-stanica koju je osnovao i rukovodio mladi kinooperater Kemal Šećerkadić obavještavala je građane o premijernom predstavljanju pljevajskog pozorišta. Nijaz Koštović, gimnazijalac postavljao je plakate po gradu koje su građane obavještavale o ovom događaju. Novootvoreni Dom kulture bio je u svečanom ruhu, a Trg 13. jul bio je ukrašen zastavama i parolama. Na platou ispred Doma svirala je bleh muzika Vatrogasnog doma. Glumci su obavljali poslednje pripreme, a gosti i posjetioci isključivo sa pozivnicama zauzimali su mjesta – prisjećao se u svojoj knjizi, atmosfere u gradu uoči prve predstave, pokojni Pljevljak Uzeir Bećović.

Bila je to predstava rađena po komadu “Običan čovek” Branislava Nušića.

90 premijera i preko 500 predstava

Pozorište u Pljevljima priredilo je 90 premijera i odigralo preko 500 predstava i dalo neizbrisiv trag kulturnom razvoju grada i okoline.

Radi podmlađivanja i školovanja kadra formirano je i Dječije pozorište. Svoje prve glumačke korake u pljevaljskom pozorištu napravio je i poznati glumac Aljoša Vučković, koji kao dječak nastupao u brojnim predstavama.

Predstava “Put oko sveta” Branislava Nušića bila je posljednja koju je izvelo pljevaljsko pozorište prije zatvaranja 1958 godine.

Zatvorena sva pozorišta osim podgoričkog

Deset godina uspješnog rada nije bilo dovoljno tadašnjim moćnicima da 1958. godine donesu odluku o zatvaranju svih pozorišta osim podgoričkog. Narodno pozorište u Pljevljima zatvoreno je kako su obrazložile tadašnje republičke vlasti, jer je opterećivalo budžet, a i profesionalni rad je ocijenjen kao nizak.

U Pljevaljskom kinu, kažu oni koji to pamte, samo nekoliko dana nakon Beograda, prikazivane su premijere brojnih filmova

Velika nepravda koja je napravljena Pljevljacima, tom, po mnogima, nerazumnom odlukom, niko do danas ne pokušava da ispravi kako bi ova sredina u 21. vijeku ponovo dostigla ono što su izgubili prije pedesetak godina.

O Pljevaljskom pozorištu ostala su sjećanja i uspomene, manje pisanih tragova, kao i Dom kulture koji se već pet godina renovira.

Osim pozorišta Pljevlja su prije desetak godina ostala i bez jedinog biskopa u gradu.

U Pljevaljskom kinu, kažu oni koji to pamte, samo nekoliko dana nakon Beograda, prikazivane su premijere brojnih filmova.

To nije bilo dovoljno odgovornim u lokalnoj upravi da pomognu rad ove ustanove, koja je poslije nekoliko decenija rada, zbog loše finansijske situacije morala biti zatvorena. Nakon toga grupa mladih ljudi prije nekoliko godina otvorila je privatni bioskop, ali je on nakon nekolko mjeseci rada zatvoren.

Početak renoviranja Doma kulture, koji je bio u zapuštenom stanju, donio je dosta nevolja ustanovama koje su bile smještene u tom zdanju izgrađenom 1948. godine.

Neizvjesnost oko povratka biblioteke

Gradska biblioteka sa kompletnim knjižnim fondom prebačena je u nekadašnju vojnu fabriku na periferiji grada, u neuslovne prostorije nekadašnjeg radničkog restorana, a Zavičajni muzej u zgradu Crvenog krsta.

Narodna biblioteka je zajedno sa Biroom rada tokom ljeta organizovala javni rad „Svako vrijeme ima svoje knjige“ i veliki dio knjiga koje su bile oštećene i bile van upotrebe, naročito školska lektira, beletristrika koja se najviše čita, knjige sa mekim povezom, su zalijepljene povezane i čitaoci mogu ponovo da ih koriste. Na taj način sačuvano je oko 1000 knjiga

Prema riječima Stanojke Ljiljanić, direktorice Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“ taj prostor je u početku bio koliko-toliko funkcionalan jer su vjerovali da će se tu kratko zadržati, međutim sada već predstavlja problem. Da bi se zaštitio knjižni fond, po zakonu o zaštiti knjige, prostorije u kojoj su knjige smještene moraju imati određenu temperaturu, od 16 do 18 stepeni, određenu vlažnost vazduha od 50 do 60 procenata, stalno pročišćavanje vazduha, čiste i svijetle prostorije koje ne smiju biti izložene direktnom uticaju sunčevih zraka.

"Narodna biblioteka je zajedno sa Biroom rada tokom ljeta organizovala javni rad „Svako vrijeme ima svoje knjige“ i veliki dio knjiga koje su bile oštećene i bile van upotrebe, naročito školska lektira, beletristrika koja se najviše čita, knjige sa mekim povezom, su zalijepljene povezane i čitaoci mogu ponovo da ih koriste. Na taj način sačuvano je oko 1000 knjiga", kaže Ljiljanić.

Narodna biblioteka bi trebalo da u toku ove godine izvrši reviziju knjižnog fonda da bi se utvrdio tačan broj knjiga na šta ih obavezuje i Zakon o bibliotečkoj djelatnosti, naglašava direktorica Biblioteke i dodaje da je to veliki posao koji bi se najbolje odradio kada se bude preseljavalo u nove prostorije.

"Međutim ovih dana navršava se četiri i po godine od početka radova na rekonstrukciji Doma kulture u kojima je biblioteka bila smještena, a kako vrijeme prolazi neizvjesnost oko povratka biblioteke u svoje prostorije je sve veća – kaže Liljanić i dodaje da im samo ostaje da se nadaju da će se radovi završiti što prije.

Nedostupno muzejsko blago

Zavičajni muzej u Pljevaljima, iako raspolaže izuzetno bogatim muzejskim fondom, godinama nema stalnu postavku i zatvoren je za posjetioce, a s obzirom na aktuelnu situaciju neizvjesno je kada će opet biti otvoren.

Muzej je 1991. godine zatvoren zbog havarije, koja se dogodila na sistemu grijanja u objektu, čiji je dio tada bio poplavljen, a muzejski eksponati smješteni su u depoe. Zavičajni muzej u Pljevljima osnovan je 1952.godine i tada je smješten u neadekvatne prostorije pljevaljskog Doma kulture, površine 150 kvadratnih metara.

Rukovodstvo Muzeja je ranije predlagalo da se muzej smjesti u namjenski građen prostor, kakav je bio u kući Šećerovića u kojem je sada smješten Zavod za zapošljavanje Crne Gore, kao i Upravna zgrada Šumarstva koja se nalazi na prostoru Memorijalnog centra na Stražici. Zavičajni muzej u Pljevljima, prema rječima direktora Rista Manojlovića, ima najbogatiji muzejski fond u Crnoj Gori. Muzej raspolaže sa desetinama hiljada iskopanih kremenih, kamenih i koštanih artefakta, a o periodu početka bronzanog doba 2000-1750. godine prije nove ere svjedoče zemljane, odnosno keramičke posude i jedan zgrčenac otkopan u tumulu u Borovici. Muzej raspolaže sa velikim brojem eksponata iz perioda gvozdenog doba, kao i predmetima iz novije istorije.

Kada će preko 5.000 muzejskih jedinica ponovo biti dostupno posjetiocima još uvijek nije poznato, ali je sugurno da muzej neće biti otvoren za posjetioce, odnosno neće imati stalnu postavku, dok se ne završi renoviranje Doma kulture.

Obećana moderna pozorišna scena

Zbog njenog značaja Ministarstvo kulture sa Opštinom donijelo je odluku da se povećaju dimenzije pozorišne scene.

Površina dvorane će biti 330 metara kvadratnih, širina 12 metara, dubina sedamnaest metara što će značjno uticati na kvalitet i „veličinu“ predstava. Ova dvorana će biti istih ako ne i većih dimenzija CNP i sličnih kao Narodnog pozorišta u Beogradu. Dom će imati najmoderniju scensku, tehničku i mehaničku rasvjetu.

Direktor Agencije za razvoj Miladin Gogić kaže da će nakon rekonstrukcije sve institucije kulture biti vraćene u renovirano zdanje. U Domu kulture će biti smještena i niža muzička škola, koja trenutno radi u neuslovnim prostorijama u Osnovnoj školi “Ristan Pavlović”.

Poslijeratni ansambl

Sa posebnim odobrenjem početak rada dočekali su glumci amateri koji su djelovali u brojnim kulturno-umjetničkim društvima.

Za prvog upravnika koji je ujedno bio prvi reditelj izabran je Petar Milosavljević koji je odmah odabrao glumce za prvu pozorišnu sezonu 1948/59. U radni odnos su primljeni glumci Boža Šiljak, Zekija Prljača, Slava Leovac, Evica Pušić, Ksenija Bajčetić, Hazbija Hadžalić, Šefko Čaušević, Duško Radulović, Ruždija Hodžić, Hajrudin Mešić, Boža Laković, Živana Pejanović, Ljubo Stojkanović, Hajrudin Čaušević i Dara Bulatović.

Treba uložiti pet miliona

Potpredsjednik Opštine Božo Gospić kaže da je u radove u Domu kulture do sada uloženo 3,42 miliona eura.

"Ukupna procijenjena vrijednost investicije u Domu kulture je nešto preko pet miliona eura. Na osnovu toga moglo bi se reći da je procenat izvršenja posla na zgradi 67 odsto“, rekao je Gospić. Jedan od izvođača radova Vukoman Vučetić smatra da bi se, ukoliko se obezbijedi novac, radovi u Domu kulture mogli završiti za četiri do pot mjeseci.

Do sada je urađena zamjena krova, postavljena fasada, gromobranska instalacija i elektro-kablovski vodovi, toplovod, vodovodne i kanalizacione instalacije i toaleti, prostor za galeriju površine 290 m2, prostor za gradsku biblioteku površine 320 m2, vertikalna komunikacija za biblioteku i galeriju površine 150 m2, kameni zid oko zgrade Doma kulture i drugi poslovi.

( Goran Malidžan )