Papademos: Ko je protiv štednje neka ide iz vlade

Grčka će se suočiti sa „nekotrolisanim haosom“ ako ne uspije da se dogovori oko mjera štednje i bankrotira, upozorio je juče premijer Lukas Papademos.

Poručio je da ministri koji se ne slažu sa smanjenjem potrošnje ne mogu ostati u koalicionoj vladi, nakon što je nekoliko ministara podnijelo ostavke zbog predloženih mjera.

Grčki lideri pokušavaju da primijene rezove koje Evropska unija i Međunarodni monetarni fond traže u zamjenu za paket pomoći od 130 milijardi eura.

Sindikati su počeli 48-časovni štrajk, a demonstranti su se ranije sukobili sa policijom.

Premijer je rekao da će uraditi „sve što je potrebno“ da bi dogovor bio usvojen na sjutrašnjem glasanju u parlamentu.

„Ne možemo dopustiti da Grčka bankrotira,“ poručio je svom kabinetu, rekavši da je došao „trenutak istorijske odgovornosti“.

„Nekontolisani bankrot bi gurnuo našu državu u katastofalnu avanturu. Stvorili bi se uslovi za nekontrolisani ekonomski haos i socijalnu eksploziju,“ rekao je.

„Njemačka nas ponižava“

Ranije su tri ministra iz krajnje desničarske stranke Laos, manjeg partnera u tročlanoj koaliciji, dali ostavke na mjesta zamjenika ministara.

Lider stranke se požalio da Njemačka ponižava Grke i objavio da njegovih 15 poslanika neće podržati mjere štednje.

Analitičari ocjenjuju da bi paket mjera štednje trebalo da dobije dovoljnu podršku u parlamentu jer vladajući Pasok i njegov drugi koalicioni partner Nova demokratija imaju više od 230 poslanika od ukupno 300.

Ranije je oko 17 hiljada pripadnika sindikata i komunista izašlo na ulice Atine, kada su maršom započeli dvodnevni štrajk, prenio je BBC.

Neki demonstranti su kamenicama i Molotovljevim koktelima gađali policajce, koji su uzvratili suzavcem. Manji broj ljudi sa obje strane je zadobio manje povrede.

Novi zahtjevi Brisela

Grčki lideri su u četvrtak veče svoj plan štednje predstavili ministrima eurozone u Briselu. Među predlozima je bilo otpuštanje 15 hiljada radnika u državnom sektoru, liberalizacija zakona o radu, snižavanje minimalne mjesečne zarade za 20 odsto, sa 751 euro na 600 eura i pregovori sa bankama o otpisu duga.

Međutim, ministri su zatražili garancije o dodatnom smanjenju potrošnje za 325 miliona eura 2012. Vjeruje se da je manjak nastao jer se grčka koalicija nije mogla dogovoriti oko smanjenja penzija.

Eurozona i MMF takođe insistiraju da mjere štednje odobri parlament i da stranke na vlasti pismeno garantuju da će se paket primjenjivati i nakon izbora koji se očekuju u aprilu.

Iz Brisela je poručeno da se ovi uslovi moraju ispuniti do sljedeće srijede, kada će na novom sastanku ministara eurozone biti razmotreno odobravanje paketa pomoći.

Grčki lideri su frustrirani što njihovi planirani rezovi nisu zadovoljili zahtjeve eurozone i MMF-a, ali će se vjerovatno povinovati iz straha od bankrota i potencijalnog izlaska iz eurozone.

Grčka ne može servisiratu svoj ogromni dug, a strahuje se da bi bankrot ugrozio evropsku finansijsku stabilnost i čak doveo do raspada eurozone.

( Angelina Šofranac )