Udruženje raseljenih tuži Crnu Goru u Strazburu
Mnoga djeca su ovdje rođena i nemaju državljanstvo. To dokazuje da u Crnoj Gori postoji apatridija, iako se to sakriva, kazao je Jovanović
Udruženje raseljenih, izbjeglih i prognanih podnijeće u narednih mjesec dana tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu protiv Crne Gore zbog nemogućnosti rješavanja pitanja crnogorskog državljanstva.
„Naš tim advokata se priprema za Strazbur. U narednih mjesec ili dva podnijećemo tužbu“, kazao je predsjednik Udruženja Milenko Jovanović “Vijestima”.
On je kazao da je ovaj potez uslijedio nakon što je Ustavni sud u decembru odbacio zahtjev Udruženja da preispita odluku Vlade iz 2008. godine, koja zabranjuje dobijanje crnogorskog državljanstva onima koji su se zbog ratnih dešavanja sklonili u Crnoj Gori iz BiH, Hrvatske i sa Kosova.
“Prije svega, ovo je naša moralna obaveza prema ljudima koji borave na teritoriji Crne Gore između 12 i 20 godina. Ne mirimo se s tim da se odlukom Vlade član 8 Zakona o crnogorskom državljanstvu tumači na pogrešan način. U zakonu, koji nije loš, stoji da pravo na crnogorsko državljanstvo imaju oni koji na teritoriji Crne Gore zakonito borave 10 godina, a naš se boravak tretira kao nezakonit.
Podsjećam da nam je Vlada izdala boravišne dozvole. Ako smo ovdje nezakonito, onda nam je Vlada nezakonito izdala te dozvole”, kazao je Jovanović.
On očekuje da će sud u Strazburu poništiti ovakvu odluku, i da će naložiti Crnoj Gori da izbjeglicama, raseljenima i prognanima učini boravak zakonitim.
“Mnoga djeca su ovdje rođena i nemaju državljanstvo. To dokazuje da u Crnoj Gori postoji apatridija, iako se to sakriva. Razlog više da se borimo za pravdu u Strazburu je i činjenica da smo žestoko obmanuti. Trebalo je da imamo ista prava kao i građani Crne Gore, osim prava glasa. Međutim, ne možemo da se zaposlimo, pogotovo u državnoj upravi, zdravstvu, prosvjeti... Ako je neko prihvatio obavezu da poštuje evropske standarde, onda to treba da radi, a ne da fingira realnost”, kazao je Jovanović.
U Crnoj Gori trenutno boravi 11.000 ljudi sa Kosova i skoro 7.000 osoba iz Hrvatske i BiH.
( Tina Radulović )