Treba više slobodnih plaža
U “Morskom dobru”, kao jednu od alternativa za rješavanje problema, vide i u tome da preuzmu na sebe upravljanje pojedinim kupalištima
Plastificiranje obale - pežorativni naziv koji se proteklih godina odomaćio prilikom opisivanja stanja na crnogorskim kupalištima i njihovom pretrpanošću plažnim mobilijarom, mogao bi napokon da se „preseli u zaborav“, namjerom Javnog preduzeća “Morsko dobro” da se ove sezone „uhvati u koštac“ sa tim problemom.
Iako je pravilnikom o uređenim i izgrađenim kupalištima jasno predviđeno da polovina plaže mora biti oslobođena od suncobrana i ležaljki, to, nažalost, u jeku turističke sezone malo koji od zakupaca kupališta poštuje. Primjera da su plaže gotovo cijele prekrivene mobilijarom, izuzev onih djelova koji se, inače, i ne koriste za rekreaciju i odmor, je mnogo duž crnogorske obale.
Burna skupštinska polemika na minulom zasjedanju lokalnog parlamenta, ponovo je u prvi plan izbacila taj gorući problem, u čije rješavanje, po svemu sudeći, najviše treba da se uključe inspekcije, a javno preduzeće, sa svoje strane, da kažnjava sve one koji su prekršili rješenja i važeće propise.
Ipak, u “Morskom dobru”, kao jednu od alternativa za rješavanje problema, vide i u tome da preuzmu na sebe upravljanje pojedinim kupalištima, koje bi potpuno oslobodili od mobilijara i dali na upotrebu kupačima.
“Morsko dobro je najuređeniji dio prostora Crne Gore i tvrdim da je uređeniji dio prostora nego što su nacionalni parkovi”, naveo je Marković"Problem zapremanja kupališta više površine od 50 odsto, koliko je dozvoljeno pravilnikom, nam je poznat, ali čini nam se da je toga sve manje. Tu zaista nešto moramo napraviti. To je problem na koji je bilo najviše primjedbi u proteklih nekoliko godina. Radi se o ambiciji ljudi koji sada sve više plaćaju zakupe, jer na tenderima u međusobnoj konkurenciji se podižu cijene, pa je i iz tog razloga i ambicija da zarade što više para kada zakupe kupalište”, kazao je savjetnik direktora „Morskog dobra” Dragoljub Marković.
On je naglasio da je veoma teško iskontrolisati zakupce da ispoštuju tih 50 odsto oslobođenog prostora.
"Dešava se da ne stižu inspekcije sve da iskontrolišu, ili da zakupci znaju kada će doći inspekcija pa za to vrijeme uklone mobilijar. Mi u preduzeću razmišljamo o mogućim načinima da te probleme riješimo. Možda je jedan od načina da dio obale ostavimo slobodan, pa da mi plaćamo održavanje i uspostavljanje reda, da nema nikakvog zakupca. Jer je vrlo teško to sve dovesti u red i natjerati zakupce da poštuju odredbe iz pravilnika", kazao je Marković.
Plaže nijesu privatne i ne mogu biti
Savjetnik direktora "Morskog dobra" je naglasio da je javno preduzeće upoznato sa tim problemima “i spremno je da se protiv njih bori”.
“Ali, treba imati i razumijevanja. Nije ’Morsko dobro’ jedino koje to samo treba da radi. Mi od svih inspekcija imamo Inspekciju zaštite prostora kao prenijetu iz državnih organa. Tu je Turistička inspekcija, Komunalna policija, koje bi mogle da rade i mi nastojimo da im svima damo podršku i maksimalno sa njima razvijemo saradnju, kako bi nam pomogli da to stanje poboljšamo i dovedemo do očekivanog nivoa”, kazao je Marković.
Marković je ustvrdio da je kroz rad “Morskog dobra” značajno unaprijeđena obala.
“Morsko dobro je najuređeniji dio prostora Crne Gore i tvrdim da je uređeniji dio prostora nego što su nacionalni parkovi, gradski parkovi, ili koji god hoćete dio prostora Crne Gore”, naveo je Marković.
On je ponovio da je obala uvijek bila javna, te ne može biti privatna.
“Plaže nijesu privatne i ne mogu biti privatne. Novi zakon o morskom dobru ne donosi nikakvu promjenu u vlasničkom smislu. Nema potrebe da je donosi, jer obala je uvijek bila javna, ne može biti privatna. Zakonom o državnoj imovini je definisano da je to prirodno dobro. Pristup tom dobru je slobodan”, kazao je Marković.
Galerija
( Vuk Lajović )