Fasade će i ubuduće padati zbog fušeraja majstora
Građevinski inženjeri: Problem obrušavanja fasade na zgradi u Dalmatinskoj ulici je isključivo greška izvođača radova, koji je svoj dio posla uradio neprofesionalno i aljkavo
Problem obrušavanja fasade na zgradi u Dalmatinskoj ulici je isključivo greška izvođača radova koji je svoj dio posla uradio neprofesionalno i aljkavo, smatraju podgorički građevinski inženjeri i upozoravaju da se i ubuduće može očekivati sličan epilog zbog majstorskog fušeraja. Problem je i što nema nadzornog organa koji bi nadgledao radove nekoliko firmi koje rade fasade i na starim zgradama.
Postoji više vrsta fasada. Kod nas se najčešće koriste demit fasade, dok su ventilirajuće skuplje i najčešće se kod nas postavljaju na objekte preko 25 metara visine ili neke reprezentativne građevine. Kod ventilirajućih fasada imamo prostor za slobodan protok ugrijanog vazduha, dok kod demita nema ventiliranja i slobodnog prostora, već stiropor tijelom prima i predaje energiju.
"Prilikom izvođenja radova na pomenutoj fasadi nije ispoštovana tehnika izvođenja radova. Vjerovatno nijesu ni ispoštovani rokovi prilikom postavljanja fasade, jer se danas kod nas radi na brzinu. U jurnjavi za vremenom ne poštuju se ni određeni vremenski uslovi pod kojima je moguće postavljati fasadu. Veoma često se dešava da ni stručna lica ne rade ovakve poslove, već samo priučeni kadrovi, a tome je razlog pomanjkanje kvalitetnih građevinskih inženjera", kazala je “Vijestima” građevinska injženjerka renomirane podgoričke firme.
Fasada se ne može postavljati pod nepovoljnim vremenskim uslovima, pogotovo ne u uslovima kiše i velike hladnoćeGrađevinski injženjeri kažu da prilikom postavljanja fasada mora biti maksimalno ispoštovana tehnika postavljanja fasade.
"Radi se o veoma osjetljivom građevinskom poslu i sama tehnika postavljanja fasada mora biti potpuno ispoštovana. Fasada se ne može postavljati pod nepovoljnim vremenskim uslovima, pogotovo ne u uslovima kiše i velike hladnoće. U pomenutu fasadu, koja nije urađena na kvalitetan način, najvjerovatnije je ušla voda koja se na hladnoći smrzla, a led je odradio svoj dio posla i fasada je pala", kazala nam je ona.
U građevinskoj firmi “Cijevna komerc” smatraju da se fasada mora ugraditi isključivo prema propisanim uslovima. Kvalitetan projekat, odabir kvalitetnog materijala i sistem tehničkog nadzora su ključ uspjeha svih pozicija, pa i za izradu kvalitetne fasade, kazao nam je tehnički direktor Lazar Vlaović, diplomirani građevinski injženjer “Cijevna komerca”.
"I mi praktikujemo da izvodimo termičku zaštitu objekta sistemom “demit” fasade, u kojoj je jedan od glavnih elemenata polistirol (stiropor). Da bi bila funkcionalna stiropor, mrežica, lijepilo, tiplovi, lajsne (ugaone, završne, početne) moraju biti zadovoljavajućeg kvaliteta, odnosno proizvođača koji posjeduju ateste za tu vrstu proizvoda. Veoma su važene razne lajsne, koje imaju funkciju, kada se pravilno postave, da spriječe ulazak vode na kritična mjesta. Normalno je da ti fazonski elementi povećavaju cijenu, pa se često na objektima bez kvalitetnog sistema obezbjeđenja takvi elementi izbjegavaju. S obzirom na to da je u dosta slučajeva neophodna procedura preskočena, padanje fasada je neminovno. Tako je prošle godine jedna fasada pala i u Bloku V", rekao nam je Vlaović.
Vlaović kaže da je za fasade od izuzetnog značaja u kojim se vremenskim uslovima postavljaju.
"Fasade se ne smiju postavljati na temperaturi ispod +5 stepeni i iznad 30 stepeni Celzijusa. Za postavljanje fasada je izezetno važno da prilikom postavljanja nema vjetra ili kiše. Kod nas je u ljetnjem periodu temperatura često preko 30 stepeni, a nekada dostiže na površinama zidova i temperaturu do 60 Celzijusa. Samo izvođenje je veoma bitan element. Površina mora biti čista, bez prašine, oronulih, ispucalih djelova. Table treba da se lijepe ivično i tačkasto što iziskuje veću potrošnju ljepila, odnosno između 10 i 20 kilograma po m2. Dešava se da radnici bez tehničkog nadzora često koriste “priganice”, koje ne obezbjeđuju kvalitetan prijem stiroporne table za fasadne zidove", kaže Vlaović.
Ušteda energije do 50 odsto
Samo postavljanje demit fasada kod nas se koristi u mnogo većem obimu od ventilacionih, koje su kvalitetnije i skuplje, a Vlaović kaže da je trend postavljanja demit fasada krenuo u posljednjih 15-ak godina.
"Posljednjih godina je to veoma tražen posao. Mnogo je investitora koji žele da im se urade ovakve fasade, ali se često dešava da se zbog nešto niže cijene odluče za materijale slabijeg kvaliteta. Za postavljanje fasada se odlučuju zbog uštede energije koja se kreće od 40 do 50 posto ako je objekat tretiran. Ponavljam, improvizacija u tehnologiji ili izboru materijala i odsustvo kvalitetnog tehničkog nadzora uzrokuje rizike", dodao je Vlaović.
Galerija
( Stanko Radulović )