Talibani spremni da preuzmu vlast u Avganistanu

Američka vojska je u jednom tajnom dokumentu navela da su talibani koje podržava Pakistan spremni da povrate kontrolu nad Avganistanom nakon povlačenja NATO snaga, što pojačava perspektivu za značajan neuspjeh zapadne politike nakon skupog rata, prenio je Rojters.

Pukovnik Džimi Kamings, portparol ISAF-a potvrdio je da postoji dokument o kome su pisali britanski „Tajms“ i BBC. Međutim, on je pojasnio da to nije strateška studija.

„Povjerljivi dokument o kome je riječ predstavlja kompilaciju mišljenja koja su dali talibanski zatvorenici“, kazao je. „To nije analiza, niti je treba smatrati analizom.“

Kako je naveo BBC, izvještaj je nastao na osnovu zapisnika sa 27.000 saslušavanja više od 4.000 talibanskih zarobljenika i njihovih saveznika iz Al Kaide.

Ipak, ovaj dokument bi se mogao interpretirati kao osuđujuća ocjena rata koji ulazi u 11. godinu i ima za cilj da spriječi povratak talibana na vlast.

Na ovo bi se takođe moglo gledati kao na priznanje poraza i mogao bi se učvrstiti stav talibanskih tvrdolinijaša da ne treba da pregovaraju sa Sjedinjenim Državama i nepopularnom vladom predsjednika Hamida Karzaija.

Američki vojni izvještaj bi mogao podstaći samopouzdanje talibana

Američki vojni izvještaj bi mogao podstaći samopouzdanje talibana i njihove lidere učiniti manje voljnim da pristaju na zahtjeve da uspostave prekid vatre, da pobunjenici odustanu od nasilja i prekinu veze sa Al Kaidom.

Talibane čeka šok

Međutim, britanski ambasador u Kabulu Vilijam Patej napisao je na Tviteru da „ukoliko talibanski elementi misle da 2015. mogu preuzeti kontrolu u Avganistanu, zagarantovan im je veliki šok“.

Nekoliko sati po objavi „Tajmsovog“ izvještaja, avganistanski talibani su saopštili da dogovor o mirovnom procesu nije postignut sa međunarodnom zajednicom, „pogotovo ne sa Amerikancima“.

Portparol talibana Zabihulah Mudžahid je naveo u saopštenju da se prije bilo kakvih pregovora moraju okončati mjere za izgradnju povjerenja, vršeći pritisak na Vašington da ispuni zahtjeve za puštanje pet talibana koji se nalaze u američkom zatvoru.

Američka vojska je u dokumentu navela da pakistanska obavještajna agencija ISI pomaže talibanima u usmjeravanju napada protiv stranih trupa i da imaju informacije o tome gdje se kriju najviši talibanski zvaničnici.

Kapetan Džon Kirbi, portparol Pentagona, odbio je da komentariše detalje izvještaja, ali je priznao „dugogodišnju zabrinutost zbog veza između talibana i nekih elemenata agencije ISI. To nije ništa novo.“ Ipak, kako je rekao novinarima, „zaista vjerujemo da u vojnom pogledu utičemo na talibane“.

Staro vino u još starijoj boci

Izvodi iz tajnog izveštaja bacili su sjenku na posjetu pakistanske šefice diplomatije Hine Rabani Kar Avganistanu koja je trebalo da popravi veze između dviju zemalja i da potegne pitanje mirovnih pregovora sa talibanima.

„Ovo mogu da zanemarim kao potencijalno strateško curenje... To je staro vino u još starijoj boci“, kazala je novinarima, ponovivši da Pakistan negira da podržava ekstremiste.

Procurjeli dokument bi mogao američke političare navesti da se zapitaju je li rat bio vrijedan svih izgubljenih ljudskih života i potrošenog novca.

Procurjeli dokument bi mogao američke političare navesti da se zapitaju je li rat bio vrijedan svih izgubljenih ljudskih života

Međutim portparolka NATO snaga Oana Lunđesku odbacila je ovakve implikacije i kazala da su zbog ofanzive talibani pretrpjeli „ogromne gubitke“.

„Znamo da su izgubili dosta teritorija i dosta vođa, a takođe nam je poznato da je podrška talibanima na najnižem nivou do sada“, kazala je.

Ponovno preuzimanje vlasti u zemlji za talibane bi sada bilo mnogo teže, pošto se očekuje da će avganistanska vojska i policija do 2014. brojati oko 350.000 pripadnika, a neke strane trupe, poput elitnih snaga, će najvjerovatnije ostati i nakon datog roka.

Pakistan je zauzeo stav da bi Sjedinjene Države trebalo da pokušaju da uključe sve ekstremističke grupe u mirovne pregovore i strahuje da bi povlačenje stranih trupa 2014. moglo biti suviše naglo, te da bi moglo gurnuti region u haos kakav je viđen nakon sovjetskog odlaska 1989.

„Njima (talibanima) ne treba nikakva podrška”, kazao je Rojtersu Tarik Azim iz komiteta za odbranu pri pakistanskom Senatu. „Svako zna da nakon 10 godina, oni (NATO) nisu u stanju da kontrolišu nijednu provinciju u Avganistanmu zbog pogrešne politike koju slijede.”

Uprkos prisustvu 100.000 stranih vojnika, nasilje u Avganistanu je dostiglo najviši nivo od 2001, kada su talibani uklonjeni sa vlasti u invaziji NATO-a.

( Danka Vraneš Redžić )