Građen za dijasporu i pomorce, a sad ne talasa dalje od jezera

Iako bez srednjeg talasa radio nikako ne može računati na daleku i dobru čujnost, on je u Crnoj Gori poodavno na infuziji.

Srednje-talasni predajnik na Plavnici godinama radi na minimalnoj snazi, odnosno umjesto na projektovanih 300 na svega tri i po kilovata, pa se program koji bi trebalo da čuje sjever Afrike, cijeli Mediteran i značajan dio Evrope čuje u zetsko-bjelopavlićkoj ravnici.

Jedan od najstarijih radnika crnogorske radio-difuzije Ljubo Vujović kaže da bez srednjeg talasa nema dobrog prijema radija, posebno u reljefu kakav je crnogorski.

"Priroda srednjeg talasa je takva da on najbolje prati topografiju terena i zbog toga je on bez premca kada je riječ o pokrivanju. U normalnim uslovima predajnik na Plavnici je odličnim signalom pokrivao čitavu teritoriju Crne Gore izuzev pljevaljskog kraja.

U otpimalnim uslovima Prvi program Radija Crne Gore mogao se dobro čuti u značajnom dijelu Evrope, Sredozemlju, sjevernoj Africi i Maloj Aziji. Danas, sa ovom snagom predajnika, sto puta manjom od projektovane, može se pristojno čuti u Zeti i na Skadarskom jezeru.

Nijesam siguran da na tom prostoru živi naša dijaspora i pomorci kojima preko srednjeg talasa treba da javimo novosti iz zavičaja" kaže Vujović.

Predajnik trošio mnogo struje

On tvrdi da je predajnik na Plavnici u potpuno ispravnom stanju ugašen sredinom novembra 2004. godine. Njega sad mijenja drugi, skoro sto puta manje snage.

"Tada je rečeno da se to radi zbog previsokih računa za struju. Istina je da srednjetalasni predajnici spadaju u velike potrošače struje, oko 15.000 eura mjesečno ili kao 100 termoakumulacionih peći, ali je isto tako istina i da postižu fantastičnu čujnost.

Svakako, taj trošak se ne smije svaliti na Radio-difuzni centar (RDC) nego država treba da prepozna javni interes i omogući slušanost radijskog javnog servisa na cijeloj teritoriji države i u okruženju", smatra Vujović.

U upravi RDC negiraju da je predajnik bio potpuno ispravan kada je ugašen

U upravi RDC negiraju da je predajnik bio potpuno ispravan kada je ugašen.

"Riječ je o prevaziđenoj tehnologiji pa ni početkom prošle decenije nije bilo moguće naći rezervne djelove", kažu u RDC.

Oni objašnjavaju da je osim prevaziđenosti tehnologije i previsokih troškova za struju razlog što ST predajnik na Plavnici ne radi punom snagom i to što se radio sada uglavnom sluša preko interneta i satelita.

"I kada bi država imala novca za tako vrijednu investiciju, za kupovinu novog predajnika trebalo bi oko milion eura. Bilo bi neracionalno trošiti toliki novac ako ne znamo šta nas čeka u digitalizaciji. Dva su razloga za tu tvrdnju.

Prvi je što se radio već uveliko sluša preko interneta i satelita, posebno u dijaspori. Isti je slučaj i sa pomorcima jer svako plovilo ima vezu sa satelitom. Na dugoj strani, ni najbogatije zemlje nijesu do kraja definisale kako će digitalizovati radio, odnosno koja će to tehnologija biti i na koji način će se primati signal radija u automobilu", kažu u RDC-u.

U toj instituciji ističu da se predajnik na Plavnici koristi samo za potrebe državnog radija, da nema komercijalnih medija koji bi pokrivali troškove i da RDC ne može da pokrije taj izdatak.

Ministarstvo čeka da padne cijena

Slična priča se može čuti i u resornom Ministarstvu za informaciono društvo i elektronske komunikacije. Kažu da treba kupiti novi predajnik, ali ne odmah, nego kad cijene budu pristupačnije od današnjih.

"S obzirom na trenutno stanje u razvoju tehnologije, za srednjetalasni centar Plavnica najcjelishodnije rješenje je nabavka “solid state” analognog predajnika koji bi imao mogućnost da kasnije radi kao digitalni, kada se za to steknu uslovi, odnosno kada ST predajnici budu na tržištu dostupni po prihvatljivim cijenama.

Takođe, pošto se u narednim godinama očekuje prelazak na emitovanje ST signala u savremenoj digitalnoj tehnologiji DRM (Digital Radio Mondiale), bolje je investirati u nabavku digitalnog predajnika.

Pošto su cijene digitalnih predajnika veoma visoke, još nije došlo do njihove komercijalne primjene

Pošto su cijene digitalnih predajnika veoma visoke, još nije došlo do njihove komercijalne primjene. To se posebno odnosi na auto-industriju, jer se oni još ne instaliraju u automobilima", objašnjavaju u Ministarstvu.

U tom vladinom resoru ističu da oni kojima je namijenjen program preko srednjeg talasa, prije svih dijaspora, državni radio mogu slušati preko interneta i satelita.

"To je velika investicija i oprema koja stvara velike troškove. Zbog istog problema u sličnoj ili istoj situaciji su sve države bivše SFRJ", kažu u Ministarstvu.

Nekad bilo kao Vembli, a danas šipražje i korov

Vujović kaže da je predajnik na Plavnici građen dvije godine, da je završen 1987. godine i da je tada koštao pet i po miliona maraka.

I da nije druge štete, kada je riječ o Plavnici, dovoljno bi bilo to što je u pustaru pretvoreno 100 rala zemlje

"To je tada sve funkcionisalo besprekorno. U krug oko stuba visokog 180 metara ukopani su radijali zbog kojih je taj veliki krug poluprečnika koliko je visok stub morao da bude besprekorno uređen da bi sve moglo da funkcioniše.

Trava se redovno kosila, kao da je riječ o najboljem fudbalskom igralištu a ne predajniku. Danas tamo raste drveće i korov.

Toliko je to zapušteno da ljudi iz okoline tamo sijeku drva a do stuba gotovo i da ne možete doći od šipražja i trnja. Slična je sudbina i sinhronog predajnika kod Pljevalja čija je zgrada demolirana i još jedino stoji stub.

I da nije druge štete, kada je riječ o Plavnici, dovoljno bi bilo to što je u pustaru pretvoreno 100 rala zemlje, koliko zauzima ST centar", kaže Vujović.

RDC: Neće nam niko ponijeti frekvencije

Za dugogodišnjeg radnika radio-difuzije je posebno problematičan odnos prema međunarodno priznatim frekvencijama.

"Ako imate međunarodno koordinirane frekvencije, što će reći da su određene da su vaše, i ne koristite ih godinama ili ih koristite sa snagom koja ne pokriva ni teritoriju države, jasno je da ćete ih izgubiti.

Frekvencija nema na pretek i mnogi samo čekaju slobodno mjesto u etru i niko od njih nama nije kriv što nas nema na 882 kHz.

Vjerovatno da ih neko uveliko već i koristi pa je pitanje kako ćemo se i hoćemo li mi za njih izboriti, kad se nakanimo da ponovo pokrenemo srednji talas", kaže Vujović.

U RDC-u kažu da nema razloga za bojazan da će država izgubiti međunarodno priznate frekvencije.

"Frekvencije su dobijene saglasno međunarodnom sporazumu iz Ženeve i neće nam ih niko odnijeti. Isto tako nije tačno da se ne koriste nego se ne koriste punom snagom iz već pomenutih razloga", kažu u RDC-u.

Jedno je ipak jasno. Crnogorski pomorci i dijaspora odavno na svojim tranzistorima ne mogu čuti emisiju “Naši talasi vašima u susret” koju svakoga petka već decenijama emituje Prvi program Radija Crne Gore.

Galerija

( Miodrag Babović )