EU se odriče slobodnog interneta?
Sporazum ACTA, za razliku od američkih PIPA i SOPA nije dospio u javnost sve dok ga 22 od 27 zemalja članica Evropske komisije nijesu potpisale.
Ovaj sporazum kojim je planirana zaštiti autorska prava i obuzdavanje piraterije na internetu izazvao je jednaku buru reakcija u javnosti kao i američke verzije.
U Poljskoj je protiv potpisivanja ACTA, kojeg, da bi bio važeći, još moraju da potvrde Evropski parlament i parlamenti država članica, protestovalo oko 20.000 ljudi. Kritičari ističu da će ACTA pokrenuti nadzor i cenzuru korisnika interneta.
Njegovi inicijatori, sa druge strane, ističu da je sporazum ACTA bio završen još u aprilu 2011. godine s ciljem da "uspostavi međunarodne standarde za zaštitu autorskih i intelektualnih prava i njihovo sprovođenje". Samo objašnjenje ne govori mnogo, ali kada se uđe malo dublje u sam sadržaj vidljivo je da ACTA obuhvata i krivotvorenje robe, generičke ljekove ali i pirateriju na internetu.
Kritičari upozoravaju da će ACTA onemogućiti širenje softvera temeljenog na otvorenom kodu, jer nova pravila zabranjuju reprodukciju zaštićenog materijala pomoću takvog softvera.
Kader Adif: Ne želim da učestvujem u ovoj šaradi
Protestu se pridružio i francuski europarlamentarac Kader Adif, koji je dao ostavku na mjesto izvještača o ACTA sporazumu. On je optužio EU za izbjegavanje javne rasprave o sporazumu, a desničarske grupe za pokušaj pretvaranja sporazuma u zakon koji niko neće moći da kontroliše.
"Iako ovaj sporazum može da ima ozbiljne posljedice na živote građana, čini se sve da bi se spriječio uticaj Evropskog parlamenta. Želim da upozorim javnost da je takva situacija neprihvatljiva. Ne želim da učestvujem u ovoj šaradi', rekao je socijalista Adif, kako prenosi "The Register".
U proces pripreme i donošenja sporazuma nisu, kaže on, uključene institucije civilnog društva, a Evropskom parlamentu u nekoliko navrata su uskraćene važne informacije. Od početka pregovora ACTA je obavijena velom tajnosti, a europarlamentarna desnica je preduzela dosad neviđene manevre da bi sporazum bio potpisan i ratifikovan prije nego što se uspije pobuniti javnost.
Kadif je nazvao ACTA-u problematičnom zbog uticaja na građanske slobode, odgovornosti kojima opterećuje internet provajdere i posljedica koje će imati na generičku proizvodnju ljekova.
Samo potpisivanje ne znači da ACTA odmah stupa na snagu. Evropski parlament mora je prije toga potvrditi, o čemu će glasati tokom ljeta. Evropski parlamentarci tako će bar dobiti priliku za raspravu i veto - administracija američkog predsjednika Baraka Obame tvrdi da o njemu ne treba glasati jer je riječ o "izvršnom sporazumu".
( Vijesti online )