Na svakoj parceli "niče" zgrada: Kamp turizam nestaje

Iako od svih vidova turizma u Boki zimsko vrijeme jedino ne odgovara kamperskom, ovo je pravo vrijeme da se intenziviraju pripreme, ali i predstavljanje tog vida ponude.

Tako se u Udruženju kampera pripremaju za dva važna turistička sajma specijalizovana za kamping – u Esenu u Njemačkoj i u Vićenci u Italiji, koji će biti održani krajem februara, odnosno marta. Crnogorci će u Esenu nastupiti zajedno sa kolegama iz BiH, Srbije, Albanije i Makedonije.

Iako interesovanje za taj vid turizma u svijetu raste, njemu država u našoj zemlji ne posvećuje dovoljno pažnje.

Iako je kamperski turizam u svijetu u ekspanziji, kod nas se broj kampova smanjuje iz godine u godinu.

U susjednoj Hrvatskoj, gdje radi više od 300 kampova razvrstanih u četiri kategorije, trećina noćenja ostvari se u kampovima. A u hercegnovskoj opštini nekada je bilo 27, a sada rade samo četiri kampa. U Crnoj Gori ih je pedesetak – 43 u Udruženju i deset van njega.

Iako interesovanje za taj vid turizma u svijetu raste, njemu država u našoj zemlji ne posvećuje dovoljno pažnje.

Kamp kućica od 110 hiljada eura

Prema mišljenju Uroša Zlokovića, predsjednika sektora kampova u crnogorskom turističkom udruženju, nekoliko razloga je zašto je to tako.

“Zakon se više bavi time šta ne smijemo da radimo, nego time kako bi trebalo da radimo”, zaključio je Zloković.

“Prije svega, kod nas je jak graditeljski lobi koji svaku slobodnu površinu vidi kao potencijalno građevinsko zemljište. Sa druge strane, država nije našla za shodno da kreditnom podrškom i ukidanjem prepreka za bržu registraciju kampova stimulište tu vrstu turističke ponude. Kamperi su uglavnom zadovoljni ponudom u samim kampovima, ali zato imaju zamjerke na putnu infrastrukturu, na snabdijevanje strujom, na lošu turističku informativnu službu... CTU na sajmovima turizma ili ne promoviše, ili nedovoljno predstavlja kamperski turizam. Zato na većinu takvih manifestacija predstavnici Udruženja vlasnika kampova odlaze u sopstvenom aranžmanu. Tako je i predstavljanje 23 crnogorska kampa na sajtu camping.info njihova zasluga. A savremeni kamperi su najčešće imućni ljudi koji žele miran odmor u prirodi, a spremni su da izdvoje dosta novca na vanpansionsku potrošnju”, kazao je Zloković.

Kao ilustraciju, on je naveo podatak da jedna kamp-kućica košta i 110.000 eura.

“Bez promocije se ne može očekivati veće interesovanje i dolazak kamperista u našu zemlju. Iako je novi Zakon o turizmu obradio i kampove, on je, kazao je Zloković, i dalje vrlo restriktivan.

“Zakon se više bavi time šta ne smijemo da radimo, nego time kako bi trebalo da radimo”, zaključio je Zloković.

Galerija

( Slavica Kosić )