Vlahović: Ženska ljudska prava i dalje nijesu na zadovoljavajućem nivou

Ženska ljudska prava i dalje nijesu na zadovoljavajućem nivou u Crnoj Gori iako ima pomaka, ocijenila je Branka Vlahović iz Odjeljenja za rodnu ravnopravnost Ministarstva za ljudska i manjinska prava. “Ženska ljudska prava u velikom broju društava, pa ni u crnogorskom, i dalje nijesu na zadovoljavajućem nivou, niti smo dostigli stepen kada bismo mogli da kažemo da je povreda ženskih ljudskih prava samo pojava koja se dešava, ali da ona nije pravilo”, kazala je ona. Vlahović smatra da uvođenje principa rodne ravnopravnosti u sve segmente društva nije jednostavno jer zahtijeva promjenu svijesti, ustaljenih normi ponašanja , tradicionalističkih shvatanja i prevazilaženje stereotipa.

Vlahović smatra da uvođenje principa rodne ravnopravnosti u sve segmente društva nije jednostavno jer zahtijeva promjenu svijesti

„To pojednostavljeno shvatanje rodnih uloga već gubi na intezitetu i počinju da duvaju drugačiji vjetrovi, odnosno shvatanja i pozicije se polako mijenjaju. Stereotipi i predrasude o odnosu muškaraca i žena i njihovoj ulozi u društvu, nijesu više toliko kruti, i u mnogome su odnosi promijenjeni“, ocijenila je Vlahović.

Doprinio civilni sektor

Prema njenim riječima, napredak nije veliki ali je vidljiv, a tome je „mnogo doprinio civilni sektor, pogotovo nevladine organizacije koje se bave ženskim pitanjima”. Ona napominje da treba voditi računa da se ne radi o suprostavljenim grupama, da niko nikome ne uzima vlast, ulogu i mjesto, već da se radi o zajedničkoj podjeli odgovornosti, obaveza i koristi. „S druge strane, ako sagledamo realno zahtjeve, ciljeve i prioritete koji su sastavni dio politika za postizanje rodne ravnopravnosti, shvatićemo da se ne promoviše identičnost muškaraca i žena nego se baš suprotno - uvažava njihovo pravo na različitost“, rekla je Vlahović.

Odrekli se najvrijednijeg dijela ljudskog resursa Ona je navela da se „nažalost podrazumijeva“ da kada kažemo seksualno uznemiravanje svi pomisle na žene, jer je često to grupacija koja je prepoznata kao ugrožena. Razlog tome je, kako navodi, i činjenica da su moderna društva u prevelikoj trci za profitom osiromašila sebe jer nijesu adekvatno iskoristila polovinu svoje postojeće snage, znanja i vještina.

Moderna društva su u prevelikoj trci za profitom osiromašila sebe jer nijesu adekvatno iskoristila polovinu svoje postojeće snage

“Što znači da nijesu dopustila razvijanje i primjenu svih ženskih potencijala čime su se odrekli najvrednijeg resursa – dijela ljudskog resursa”, ocijenila je ona. Prema njenim riječima, stalno isticanje potrebe za dobijanjem relevantnih, i po statističkim metodologijama priznatih podataka, zahtjev je koji se stalno postavlja pred Crnu Goru „a ovi podaci, iako su obaveza i po Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, veoma su deficitarni“. „I to je jedan od glavnih razloga zabrinutosti CEDAW (Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena) Komiteta UN, koji je razmatrao Inicijalni izvještaj Crne Gore o ostvarivanju rodne ravnopravnosti u oktobru 2011.godine i ostavio dvogodišnji rok za ispravljanje tog nedostatka“, kazala je ona.

( Mina )