SNP traži izmjene Zakona o državljanstvu

Socijalistička narodna partija (SNP) podnijela je Skupštini Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crnogorskom državljanstvu kojim je predviđeno produženje roka za apliciranje za crnogorsko državljanstvo pod olakšanim uslovima, kazala je poslanik te stranke Snežana Jonica.

Ona je predložila da rok za apliciranje za prijem u crnogorsko državljanstvo koji je određen za 31. januar, bude produžen za dva mjeseca.

Državljani bivših jugoslovenskih republika, koji su imali prebivalište u Crnoj Gori prije 3.juna 2004. godine, kao i ličnu kartu, mogu aplicirati za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Ističući da je predlog predat u petak, zajedno sa predlogom za vanrednu sjednicu, što su podržali poslanici Nove i BS-a, Jonica je kazala kako očekuje da predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić pošalje saziv za sjednicu koja će biti održana 30. januara u 12 sati, i na kojoj će jedina tačka dnevnog reda biti novi Predlog zakona.

Podsjećajući da državljani bivših jugoslovenskih republika, koji su imali prebivalište u Crnoj Gori prije 3.juna 2004. godine, kao i ličnu kartu, mogu aplicirati za prijem u crnogorsko državljanstvo, a da se od njih ne traži otpust iz državljanstvu prethodne države, ona je kazala da SNP traži i izmjenu člana koji se odnosi na način sticanja crnogorskog državljanstva.

Roditelj crnogorski državljanin

Istakla je i da u toj partiji predlažu da pravo na sticanje crnogorskog državljanstva porijeklom imaju “sve osobe čiji je jedan roditelj crnogorski državljanin, bez obzira na to gdje su rođeni”.

“Dosadašnjim zakonom bilo je propisano da to pravo imaju osobe čiji je jedan roditelj crnogorski državljanin, ali da one ne smiju imati državljanstvo drugog roditelja, a mogu imati bilo koje drugo. Zaista smatramo nonsensom da one koji žele da imaju državljanstvo oba svoja roditelja dovodimo u situaciju da se odlučuju između državljanstva jednog ili drugog roditelja, a da im se pritom pruža pravo da mogu da imaju bilo koje drugo“, kazala je Jonica.

Dosadašnjim zakonom bilo je propisano da to pravo imaju osobe čiji je jedan roditelj crnogorski državljanin, ali da one ne smiju imati državljanstvo drugog roditelja, a mogu imati bilo koje drugo.

Ističući kako je praksa i u Savjetu Evrope da se djeci daje mogućnost da imaju državljanstvo oba roditelja, ona je rekla da očekuje da će makar one partije koje su podržale Zakon o dopunama zakona o crnogorskom državljanstvu, kojim su olakšice za dobijanje crnogorskog državljanstva definisane, podržati i predlog SNPa.

“Razlozi zbog kojih smo predložili ovaj zakon rukovođeni su, prije svega, činjenicom da je 31. januar bio vezan sa prethodnim rokom koji je usvojen u tekstu izbornog zakona. Obaveza je organa lokalnih uprava zaduženih za vođenje biračkih spiskova da sve građane, o kojima nemaju podatke o državljanstvu, u roku od 45 dana od stupanja zakona na snagu, obavijeste da o njima nemaju podatke, kako bi građani bili u prilici da ih dostave. Taj rok je istekao 7. novembra, a deset dana prije njegovog isteka gotovo ni u jednoj lokalnoj samoupravi u Crnoj Gori nije bilo ni počelo obavještavanja građana o tome”, kazala je Jonica, navodeći da je uputila predsjednicima opština uputila dopis u kojem je tražila informaciju koliko su građana obavijestili do 7. novembra.

Država za mnoge ne zna koje državljanstvo imaju

Zahvalivši Televiziji Vijesti za prilog putem kojeg je pozvala građane kojima je potrebna pravna pomoć oko državljanstva da se obrate Klubu poslanika SNP-a, Jonica je rekla da se za pet radnih dana toj stranci obratilo 294 građana.

“Onih koji su imali problema, koji nijesu imali dovoljno informacija ili nijesu uspjeli da pribave sva neophodna dokumenta“, rekla je Jonica.

Kazala je i da je posljednji podatak pokazao da se od 43 hiljade građana država nema podatak da li imaju crnogorsko državljanstvo ili koje državljanstvo imaju.

“Onih koji su imali problema, koji nijesu imali dovoljno informacija ili nijesu uspjeli da pribave sva neophodna dokumenta“, rekla je Jonica.

“Predsjednik SNP-a Srđan Milić jedan je od građana koga je Opština Budva obavijestila da o njemu nema podataka da li ima crnogorsko državljanstvo, iako je više puta dostavljao dokaze o tome, i na poslaničkoj listi SNP-a, i kao kandidat za predsjednika države. To govorim da bi građani shvatili da obavještenje ne znači da oni nemaju državljanstvo, nego da država nije dobro radila svoj posao i da evidencija nije dobra“, istakla je Jonica.

Jonica je istakla i da je uz zahtjev za sticanje državljanstva, državljana bivših republika, neophodno priložiti dokaz o prijavljenom prebivalištu i izdatoj ličnoj karti prije 3.juna 2004. godine, potpisana izjava o prihvatanju prava i obaveza po osnovu crnogorskog državljanstva, izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, dokazi da se u Crnoj Gori ima obezbijeđen smještaj, stalan izvor prihoda, te da lice nije pravosnažno osuđeno na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jedne godine za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Potreban je i dokaz da lice nije za isto osuđivano u drugoj državi, dokaz o izmirenim poreskim obavezama, kao i fotokopija lične isprave.

( Igor Pejović )