Crnogorske klanove ne treba zanemariti

Bugarski medij piše i da je “takozvani 'albanski organizovani kriminal' postao glavni distributer heroina na Balkanu i EU”

55 pregleda0 komentar(a)
13.01.2012. 10:07h

S obzirom na to da su raskrčene lokacije između Evrope, centralne Azije i Bliskog istoka, Turska se ponaša kao centralni tranzitni pravac za trgovinu drogom iz Irana i Avganistana u evropske zemlje, piše novinska agencija iz Sofije.

Regionalni analitičar Joanis Michaletos smatra da trgovinu drogom treba globalno spriječiti.

Bugarski medij piše i da je “takozvani 'albanski organizovani kriminal' postao glavni distributer heroina na Balkanu i EU”.

Bugarski medij piše i da je “takozvani 'albanski organizovani kriminal' postao glavni distributer heroina na Balkanu i EU”.
"Prisustvo drugih jakih kriminalnih mreža, kao što je italijanski Dragetta, te klanovi iz Crne Gore, Rusije i srpskih narkotičkih grupa, ne treba zanemariti, kazao je on, prenosi bugarska agencija.

"Balkanske zemlje su previše jake sa organizovanim kriminalnim grupama koje su koncentrisane i rade u istom regionu", kaže Michaletos.

Michaletos kaže da posebnu pažnju treba obratiti na saradnju između policijskih snaga u regionu protiv pranja novca. Iznad svega, dodaje on, politička volja je potrebna da bi se sprovodila regionalna borbu protiv trgovine narkotika.

Razne metode i putevi

Kako sofijska agencija prenosi, oko 80 odsto avganistanskog heroina protiče kroz Tursku i Balkan na putu ka zapadnoj Evropi, što u “Ujedinjenim nacijama zovu balkanske rute".

"Balkanska ruta je i dalje glavni koridor za trgovinu heroinom u evropske zemlje", kazao je Hamida Ghodse, predsjednik Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika.

Ghodse kaže da postoje "sve veće različitosti u metodama i putevima koji se koriste u trgovini heroinom u Evropi".

Tursku pogađaju, prenosi agencija, tri glavna puta trgovine drogom: južne i sjeverne balkanske rute, kao i mediteranska ruta.

Tursku pogađaju, prenosi agencija, tri glavna puta trgovine drogom: južne i sjeverne balkanske rute, kao i mediteranska ruta.
U 2010. godini, kaže Ghodse, količina heroina zaplijenjena u Evropi duž sjeverne balkanske rute kroz Tursku, Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku i Austriju smanjena je u odnosu na južnu balkansku rutu - prema Italiji preko Grčke, Albanije ili Makedonije.

Behsat Ekici, načelnik policije u Odjeljenju za borbu protiv krijumčarenja i organizovanog kriminala turske nacionalne policije, rekao je da su imali ukupno 140 velikih međunarodnih operacija u posljednjih pet godina, koje "su odigrale ključnu ulogu u kolapsu međunarodne narkomreže ".

"Turska je posvećenost u borbi protiv droge i dalje sve više", kaže on, dodajući da je u proteklih nekoliko godina Turska sama zaplijenila više od dva puta količine heroina od 27 zemalja EU nije.

U 2010. godini, on kaže, a prenosi sofijska agencija, uhapšeno je 125.208 pojedinaca za učešće u zločinima droge, a oduzeto 12.960 kilograma heroina.

Ekici ističe da je to "neuporedivo veća cifra", u odnosu na susjedne Grčku i Bugarsku.