Brod plovi iz Šangaja: Krivokapić kao Vidoje Žarković

Skoro četvrt stoljeća nakon što je, u međuvremenu uništena, kotorska pomorska kompanija „Jugoslavenska oceanska plovidba“, u istočnjonjemačkoj luci Rostok, preuzela svoj posljednjji novosagrađeni brod – polukontejneraš „Kupres“ od 18.160 tona, bokekeljsko pomorstvo danas je u Kini ispisalo novu stranicu svoje bogate istorije.

U Šangaju je u brodogradilištu „Shanghai Shipbilding Corp.“, na posebnoj svečanosti zvanično preuzet prvi novoizgradjeni brod nove pomorske kompanije iz Kotora – „Crnogorska plovidba“.

Takozvanom handysize bulkcarrieru, odnosno brodu za prevoz rasutog tereta nosivosti 35 hiljada tona, ime „Kotor“ zvanično će dodijeliti predsjednik crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić.

Sat je počeo da otkucava, a ljudi koji vode CP imaju pet godina grejs perioda da akumuliraju dovoljno novca

On tako nastavlja tamo gdje je 18. novembra 1987. u Rostoku stao tadašnji član Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, Vidoje Žarković, koji je kumovao brodu „Kupres“.

Nastavak loše tradicije

Nažalost, tako se nastavlja i negativna tradicija u nekadašnjem pomorstvu socijalističke Crne Gore da nove trgovačke brodove krste i kumuju im isključivo muškarci- mahom visoki partijski funkcioneri iz državne administracije. U normalnom svijetu, preovladjujuća je praksa da nove trgovačke brodove krste isključivo dame – žene predsjednika kompanija za koje su ti brodovi građeni, njihovih poslovnih partnera, velike umjetnice ili čak obične srednjoškolke kao što je to slučaj sa novim brodovima „Uljanik plovidbe“ iz Pule.

Bilo kako bilo, danas je u Šangaju započela nova stranica pomorstva u Boki koje je razoreno u periodu 1995. - 2003. godina, upravo pod DPS-SDP vlašću koja će se sada fotografisati i kititi perjem novog broda.

U tih osam godina bukvalno su urnisane „Jugooceanija“ i barska „Prekookeanska plovidba“ koje su vodili provjereni DPS kadrovi poput Milivoja Jaukovića, Miodraga Vukovića ili Ljubiše Krgovića. Za to vrijeme kao ministri pomorstva nastupali su takođe perjanice DPS i SDP Andrija Perišić i Jusuf Kalamperović.

Njihova imena ostaće vječno zapisana uz činjenicu da je Crna Gora tada izgubila tridesetak velikih prekookeanskih brodova od kojih nekih desetak i dan-danas pod stranim zastavama i u flotama stranih brodovlasnika, plove i zarađuju na svjetskim morima.

Stručna javnost se spori da li su crnogorsko pomorstvo u tom periodu uništili katastrofalno neznanje partijskih rukovodilaca kompanija ili se iza svega krije mnogo ozbiljnija pojava – organizovani kriminal. Tek, do danas to nije ustanovljeno uprkos brojnim pozivima manjinskih akcionara „Jugooceanije“ i „Prekookeanske“ tužilaštvu i policiji da ispitaju ono što se neslužbeno naziva „pljačkom stoljeća“, a sigurno je u konačnici, rezultiralo štetom koja se mjeri stotinama miliona eura.

Uspjeh ili propast

Ulazak u eksploataciju novoizgrađenog bulkcarriera „Kotor“ očekuje se 15. januara kada bi brod pod zapovjedništvom kapetana Dušana Radončića trebalo da isplovi za jednu od luka u južnom Japanu gdje će ukrcati svoj prvi teret. Upravo će vještina komercijalnog vodjenja ovog broda, sposobnost da ga se na vrijeme i pod povoljnim uslovima zaposli na tržištu, biti presudna za to hoće li ekperiment Vlade Crne Gore zvan „Crnogorska plovidba“, uspjeti ili propasti.

Sat je počeo da otkucava, a ljudi koji vode CP imaju pet godina grejs perioda da akumuliraju dovoljno novca da nakon toga počnu isplaćivati anuitete kredita kineske „Exim“ banke od 57 miliona dolara, kojim su građeni „Kotor“ i njegov blizanac „Bar“.

Vlada bi pod hitno morala donijeti leks-specijalis o privatizaciji CP

Kredit je inače, uzet na rok otplate od 15 godina sa godišnjom kamatnom stopom od tri odsto.

Svjetsko tržište brodskog prostora sigurno im neće biti naklonjeno jer Baltički i međunarodni pomorski savjet BIMCO na primjer, predviđa da će vozarine za rasuti teret i u narednom periodu biti niske zbog velikog viška brodova na tržištu u odnosu na potrebe svjetske ekonomije za prevozom te vrste tereta.

BIMCO je saopštio da je svjetska flota brodova za rasuti teret, uprkos intenzivnom rashodovanju starije tonaže, lani porasla za čak 75 miliona tona, a ove se godine očekuje dalji rast od 12 odsto. Sve to vrši pritisak na visinu vozarina koja u ovom trenutnu za handysize brodove kakav je „Kotor“ iznosi oko devet hiljada dolara dnevno.

Suludi akt

Iako svi nesumnjivo žele uspjeh ovog poduhvata, mišljenja crnogorskih pomoraca o načinu na koji Vlada vodi projekat CP su podijeljena ili u najmanju ruku rezervisana. Tako je penzionisani upravitelj stroja iz Kotora Momir Čolović uvjeren da je riječ o „suludom aktu koji će na kraju poreske obveznike koštati izmedju 50 i 80 miliona eura“.

Čolović tu tvrdnju temelji na činjenici da je CP brodarska kompanija u državnom vlasništvu, što je čini neefikasnom na veoma dinamičnom svjetskom pomorskom tržištu koje ne trpi neznanje, političke kompromise i uhljebljavanja zaslužnih partijskih kadrova na menadžerskim mjestima.

Da se vođenje CP mora raditi isključio na pravilima struke i zahtjevima tržišta slažu se i mnogi drugi naši pomorci, pa je formiranje ove kompanije možda i idealna prilika da Vlada pomorskoj zajednici koliko-toliko kompenzuje uništenje domaćeg brodarstva i istovremeno pomogne privatnu ekonomsku inicijativu na moru.

Naime, Vlada bi pod hitno morala donijeti leks-specijalis o privatizaciji CP na način da u narednih pet godina dok traje grejs period za otplaćivanje kineskog kredita, omogući pojedincima – crnogorskim pomorcima da pod povlašćenim uslovima kupuju akcije CP, a da se tako akumulirani novac kasnije koristi za isplatu kredita Kinezima.

Država bi se tako povukla iz djelatnosti u kojoj se pokazalo da ništa ne zna, a dala bi nove brodove u ruke najefikasnijih i nastručnijih vlasnika – samih naših pomoraca koji sada godišnje troše oko 50 miliona eura sod svojih plata na kupovinu stanova, bijesnih automobila i slično.

Ovako bi oni dobili pravu priliku da svoj novac plasiraju u djelatnost kojom se profesionalno bave i postanu akcionari-brodovlasnici na način na koji je stoljećima ranije funkcionisalo bokeljsko pomorstvo koje je dovelo do ekonomskog, kulturnog i duhovnog procvata ovog kraja.

Galerija

( Siniša Luković )