Open source je prilika koju Crna Gora ne smije propustiti

Sigurna platforma koja korisnike može osloboditi čak i prilično velikih troškova – ko to ne bi poželio. Ukratko - Linux.

Linux ili GNU/Linux, kako je pravilno reći, napominje Tomo Popović, je potpuno besplatan operativni sistem, nastao kao projekat otvorenog koda (open source), koji je prerastao u “vrlo kvalitetnu i opšteprihvaćenu sistemsku platformu za sve namjene”.

Cijene softverskih licenci za manje preduzeće sa pet do šest kompjutera i sa jednim ili dva servera mogu dostići i 10.000 eura, što nikako nije mali izdatak. To isto malo preduzeće umjesto 10.000 može da plati 500 eura za instalaciju, možda još toliko za kasnije servise i podršku

Popović, jedan od osnivača Ubuntu zajednice Crne Gore, programer i konsultant u državi Teksas, u Americi, podsjeća da je sve počelo iz hobija, 90-tih godina.

Ipak, projekat je zahvaljujući razvoju kompjuterskih komunikacija i mreža vrlo brzo poprimio ozbiljne razmjere i Linux je našao svoje mjesto, najprije na serverima širom interneta, a kasnije i kao serverska platforma za mnoga velika i srednja preduzeća. Linux danas sve češće nalazi mjesto na desktop i laptop računarima individualnih korisnika.

Linux i open source uopšte, osim što nude odličnu i sigurnu platformu, nude i raznolikost kvalitetnog softvera, kako onog koji se može koristiti za edukaciju, tako i onog namijenjenog malim i srednjim preduzećima, za koja je, kako napominje Popović, upotreba sličnih softverskih rješenja veoma važna i - isplativa.

”Cijene softverskih licenci za manje preduzeće sa pet do šest kompjutera i sa jednim ili dva servera mogu dostići i 10.000 eura, što nikako nije mali izdatak. To isto malo preduzeće umjesto 10.000 može da plati 500 eura za instalaciju, možda još toliko za kasnije servise i podršku”, dočarava Popović prednosti upotrebe softvera otvorenog koda.

Prema njegovom mišljenju, u velikim preduzećima rješenja bazirana na open source rješenjima su već uveliko u upotrebi.

“To na neki način pokazuju i indikatori i statistike urađene, kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama regiona. I neke od vodećih zemalja Evropske unije su u potpunosti prihvatile Linux i rješenja otvorenog koda za vladine institucije, čime se praktično oslobađaju zavisnosti od pojedinih kompanija i limitirajućih licenci koje su pri tom i skupe”, kaže Popović.

Osim toga, kako je rekao, upotreba open source rješenja u vladinim institucijama omogućava postizanje interoperabilnosti, kako na domaćem, tako i na globalnom nivou.

“U EU postoji čitav niz projekata i pokreta za korišćenje otvorenog formata za dokumente, Open Document Format (ODF), koji je podržan u kancelarijskim paketima OpenOffice i LibreOffice, koji su besplatni i najčešće i automatski instalirani na računarima korisnika prilikom instalacije nekog od open source operativnih sistema”, kaže on.

“NEMA džabe ni kod babe”

Šta bi trebalo da opredijeli korisnika za sistem otvorenog, odnosno zatvorenog koda? Popović napominje da su u pitanju dva različita biznis modela.

Dobar dio zatvorenih rješenja danas se bazira na rješenjima otvorenog koda

“I zatvoreni i otvoreni kod su zastupljeni u industriji i svuda oko nas, ali na različite načine. Open source biznis se mjeri bilionima (dolara ili eura) i rješenja zastupljena na open sourceu su prilično zastupljena u proizvodima u IT i šire. Ako bi neko sjutra magično zabranio ili uklonio zatvorene sisteme, svijet bi i dalje mogao da funkcioniše. Bez otvorenih vjerovatno ne; ovdje mislim na internet, komunikacione i mobilne tehnologije, i IT svijet uopšte”, kaže on.

U posljednjih 20-ak godina, prema njegovim riječima, open source se nevjerovatno razvio i kvalitet tih rješenja u većini slučajeva premašuje kvalitet zatvorenih rješenja.

Ako bi neko sjutra magično zabranio ili uklonio zatvorene sisteme, svijet bi i dalje mogao da funkcioniše. Bez otvorenih vjerovatno ne; ovdje mislim na internet, komunikacione i mobilne tehnologije, i IT svijet uopšte

Čak se, dodaje Popović, i dobar dio zatvorenih rješenja danas bazira na rješenjima otvorenog koda. Primjeri su Android telefoni i mobilni uređaji, Mac OS X, iOS, video terminali u komercijalnim avionima, operativni sistemi u komunikacionoj opremi… Proizvođači zatvorenih rješenja su, kaže Popović, napredovali i u kvalitetu zbog nove konkurencije, ali i u načinima kako da povećaju svoje profite.

“Ukoliko i kupite originalni, licencirani i zatvoreni softver za vaš kompjuter, ideja nije da tu završite, nego da tokom vremena plaćate razne doplate za dodatne programe čije licence ističu svake godine, ili vam traže da platite prelazak na novije verzije. U prosjeku po jednom kućnom računaru za 3-4 godine vlasništva skroz je realno očekivati da vas operativni sistem, Office, firewall, antivirus, koštaju 500 eura, i više. Ukoliko kupujete i neki specijalizovani softver, te cijene mogu biti daleko veće, recimo licence za servere, što za mala i srednja preduzeća može biti ozbiljan udarac”, kazao je on.

U slučaju upotrebe rješenja otvorenog koda, dodaje Popović, korisnik i dalje plaća, ali - plaća znanje koje mora sam da stekne ili plaća podršku kada instalira i koristi open source rješenja.

“Što se tiče obuke i učenja, ta cijena je slična u poređenju sa zatvorenim rješenjima pošto su open source sistemi i programi postali korisnički orijentisani i u mnogim slučajevima pioniri novog, korisnički prijateljskog, dizajna”, kaže on.

Korišćenje open source tehnologija na domaćem tržištu bi, prema njegovim riječima, stimulisalo razvoj lokalne pameti i znanja, IT obrazovanja, i lokalnih firmi koje bi se razvile i bile kadre da pruže pomoć i podršku korisnicima.

“Znači, dobit je i za korisnika i za Crnu Goru višestruka: uštedi se neplaćanjem licenci, stimuliše se razvoj lokalnog IT kadra i industrije, novac iz Crne Gore ne odlazi nekim stranim kompanijama nego lokalnim IT stručnjacima i firmama unutar Crne Gore. U krajnjem bilansu, ono što je veoma važno, novac ostaje u Crnoj Gori”, kaže Popović.

OPEN source kao strateški cilj

Popularizacija i šira upotreba softvera otvorenog koda, prema riječima Popovića, bi za Crnu Goru trebalo da bude strateški cilj.

U prosjeku po jednom kućnom računaru za 3-4 godine vlasništva skroz je realno očekivati da vas operativni sistem, Office, firewall, antivirus, koštaju 500 eura, i više

“Raspoloživost i kvalitet open source rješenja koji su na raspolaganju potpuno besplatno i legalno, predstavljaju priliku koju Crna Gora ne smije propustiti. Prije svega, moguće je drastično unaprijediti IT pismenost i u isto vrijeme raspoloživost IT kadra koji je Crnoj Gori prijeko potreban. To je prilika da se open source koristi za školovanje mladih, a u isto vrijeme i da se otvore nova radna mjesta u IT sektoru”, kaže on.

Stimulacijom upotrebe open source softvera mogu se uštedjeti desetine miliona eura.

“Možda čak i stotine”, kaže Popović.

Ušteda se, dodaje on, na prvom mjestu ogleda u zaustavljanju odliva novca u ruke inostranih proizvođača koji drže svoje proizvode zatvorene i svoje korisnike zavisne i “zaključane” u svoje prozvodne linije i formate. Umjesto toga Crna Gora ima priliku da svoja IT rješenja i kadar usmjerava na open source i za samo frakciju novčanih sredstava obuči sopstveni kadar i u isto vrijeme obezbijedi da taj novac ostane unutar Crne Gore.

Open source rješenja pomažu i u borbi protiv piraterije

Rješenja bazirana na softveru otvorenog koda i otvorenim formatima (ODF), kaže Popović, u skladu su sa procesima integracija u EU i omogućavaju elegantnu interoperabilnost sa ostalim članicama evropske zajednice.

“Vrlo važno je i pitanje zakonskih regulativa i borbe protiv piraterije gdje open source može ponuditi efikasno i ekonomski isplativo rješenje - kako za pojedince, tako i za preduzeća i organizacije svih veličina”, kaže Popović.

KAKO i odakle početi?

“Niko ne voli nagle prelaze i promjene. Jedan od najboljih savjeta koje sam ja ikad pročitao na temu kako da ljudi pređu sa Windowsa na Linux jeste upravo da prvo na Windowsu probaju da koriste open source programe i onda, kada se naviknu, prelazak na Linux je potpuno bezbolan i prirodan. Programi kreirani za Ubuntu i druge Linux i BSD sisteme, osim što rade na svakom od njih, u većini slučajeva rade i na Windows i Mac platformama”, kaže Popović.

Neki od programa koje preporučuje, a za koje vjeruje da ih je određen broj korisnika Windowsa već probao su: Firefox, Opera i Google Chrome za pregled web sadržaja, Thunderbird ili neki web e-mail klijent (Gmail, Yahoo), LibreOffice (OpenOffice) za kancelarijsko poslovanje, GIMP umjesto Photoshopa, InkScape ili LibreOffice Draw za vektorsko crtanje, Scribus za DTP, AcrobatReader, Skype, Netbeans ili Eclipse za programiranje, SciLab...

“Svi ovi programi se mogu instalirati i na Windows OS. Kada se na Windowsu naviknete na njih, prelaz na Linux postaje prijatan i pun oduševljenja pošto će vaš kompjuter raditi brže i bez straha od virusa”, kaže Popović, dodajući da svi kojima je pomoć oko prelaska na sisteme otvorenog koda potrebna, mogu da se obrate članovima foruma Ubuntu zajednice CG, gdje će dobiti odgovore na pitanja i pomoć oko izbora open source alternativa za programe koje koriste.

ODNOS prema pirateriji

Upotreba open source softvera, kaže Popović, u Crnoj Gori može napraviti doprinos smanjenju piraterije.

“Ako se pogledaju novije verzije sistema poput Ubuntu, OpenSuse, Fedora, CentOs, FreeBSD, kao i softvera koji je na rasploganju na ovim sistemima jasno je da je piraterija samo rezultat “inercije” i neobaviještenosti. Kvalitet, sigurnost i stabilnost ovih rješenja je na nivou i vrlo često iznad nivoa skupih licenciranih rješenja koja su najčešće korišćena i “piratizovana” kod nas.

Zašto bi neko želio da ima piratsku verziju operativnog sistema, Office paketa, antivirusa, Firewalla i pritom krši zakon?

Alternativa je potpuno besplatan, legalan operativni sistem, sa besplatnim i legalnim programima koji će na istom kompjuteru raditi brže, stabilnije i bez virusa. Open source rješenja danas izgledaju vrlo atraktivno, moderno i nude raznolikost”, kaže Popović.

TAJ čudesni Ubuntu

Ubuntu je operativni sistem na bazi Linuxa, odnosno jedna od njegovih distribucija. Linux predstavlja jezgro sistema, dok distribucije predstavljaju način kako se Linux zapakuje sa dodatnim programima i onda distribuira. Zavisno od namjene, postoje serverske, desktop ili distribucije za specijalne namjene kao što su router, firewall, multimedija...

Ubuntu je jedna od najpopularnijih distribucija koja dolazi u verziji za desktop i server računare. Dostupan je svima, potpuno je besplatan i dolazi sa vrlo bogatim skupom aplikacija za najrazličitije upotrebe kompjutera.

Primjeri su programi za Internet, kancelarijsko poslovanje, multimediju, grafiku, igrice, edukaciju, programiranje... Popularnost Ubuntu sistema se ogleda i u tome što je vrlo dobro koncipiran i jednostavan za Linux početnike. Ubuntu je, kao i ostali Linux bazirani sistemi, veoma siguran i otporan na viruse i ostale izvore nestabilnosti i nesigurnosti. Zainteresovani mogu na sajtu Ubuntu zajednice CG preuzeti Ubuntu instalacione diskove i pročitati više o Ubuntu projektu.

SNAGA zajednice

Cilj Ubuntu zajednice u Crnoj Gori je da podigne nivo obaviještenosti crnogorske javnosti o postojanju i kvalitetu open source softvera, da pomogne inicijalni prelaz sa zatvorenih ili piratskih softvera na rješenja otvorenog koda koja su potpuno besplatna i legalna. Ubuntu zajednica je tokom prošle godine organizovala više uspješnih skupova i prezentacija, kao i uspješnu akciju podjele besplatnih instalacionih Ubuntu 11.10 diskova.

“Ostvarili smo i kontakt sa medijima i lokalnim univerzitetima, što je takođe doprinijelo uspjehu prošlogodišnjih dešavanja.

Ubuntu zajednica je otvorena za pomoć i spremna za promocije: Prezentacija Ubuntu OS u pljevaljskoj školi (foto: Flickr.com/Ubuntu-me)

Moja lična motivacija i nada je da ćemo na prvom mjestu zainteresovati mlade i buduće profesionalne IT korisnike jer oni predstavljaju pokretače IT razvoja Crne Gore. Poznavanje i vještine vezane za open source rješenja mogu biti od velike koristi za njihovu karijeru”, kaže Popović, dodajući kako očekuje da će Zajednica uspjeti da ostvari dijalog i sa nadležnima u crnogorskoj Vladi, te podići Vladin interes za promociju open source rješenja u Crnoj Gori.

Ubuntu zajednica CG je pristuna na webu, postoji i wiki stranica Zajednice, članovi su dostupni na chatu, forumu, a zainteresovani ih mogu kontaktirati i na socijalnim mrežama Facebook i LinkedIn.

( Damira Kalač )