Ko nema u glavi, ima na Google

U doba Google-a i Wikipedia sve više ljudi vjeruje da informacije koje postoje na internetu više ne moraju da se pamte, piše "Dojče Vele".

Učenje radi znanja? Izgleda da je svijet postao previše komplikovan za tako nešto.

Šta su prosti brojevi? Gdje se ulivaju Dunav, Volga, Gang i Amazon? Ko je bio Perikle? To su neka od jednostavnijih pitanja sa prijemnog ispita za Harvard iz 1869.

"Internet generacija je prebukirana informacijama koje često nemaju smisla"

Geografija, istorija, matematika, dobro znanje latinskog i starogrčkog – sve je to bilo neophodno za upisivanje studija na Harvardu.

"Kladim se da nijedan današnji Harvardovac ne bi prošao taj prijemni", bio je jedan od komentara na internetu povodom liste pitanja sa prošlogodišnjeg prijemnog ispita koju je objavio Njujork tajms.

Šta mora da se zna?

Opšte obrazovanje ili opšta kultura su pojmovi koji se često koriste. Ali šta to znači danas? Šta čovek zaista mora da zna?

Raspravu o tome nimalo ne olakšavaju Google, Wikipedia i ostali moćni internet alati.

"Internet generacija je prebukirana informacijama koje često nemaju smisla", smatra američka spisateljica Meg Volicer, a prenosi "Dojče Vele".

Svijet se toliko ubrzao, mijenjaju se osnovi nauke i niko ne može da drži u glavi sva stara znanja, a da istovremeno bude otvoren za nova

"Znanje uopšte nije na cijeni, a obrazovanje je u krizi", upozoravao je prije 10-ak godina njemački istraživač jezika Ditrih Švanic (1940-2004).

Njegova knjiga "Obrazovanje – sve što mora da se zna" izazvala je brojne polemike. Švanic je tvrdio da je propalo obrazovanje starog kova, a da se učenje danas otuđilo i okamenilo u formi.

"Stari kanon obrazovanja djeluje prestrogo i prevaziđeno pa je odlučeno da se napusti svaka norma. To je greška", piše Švanic.

Njegova koleginica po zanimanju Martina Vagner-Egelhaf smatra da sadašnjica ne poznaje opšte obrazovanje:

"Naš svijet je toliko mnogostruk da obrazovanje obuhvata samo djeliće tog svijeta", kaže ova profesorka sa Univerziteta u Minsteru.

Nemoguće je, smatra ona, reći koja su znanja važna i šta je sramota ne znati.

"Ali to nije mnogo čudno. Svijet se toliko ubrzao, mijenjaju se osnovi nauke i niko ne može da drži u glavi sva stara znanja, a da istovremeno bude otvoren za nova. Mladi žive u svijetu sasvim drugačijih znanja", kaže Vagner-Egelhaf.

Obrazovanje kao osnova

Internet je krcat informacijama, ali to može da zavara, tvrdi Ginter Jauh, voditelj brojnih kvizova.

"Obrazovanje se ne može daunlodovati. Internet je haotično đubrište informacija", smatra Jauh.

Borba protiv tog haosa može biti samo jako osnovno obrazovanje:

"Pravo obrazovanje nije obrazovanje sa nekom svrhom već ima smisao u samom sebi, kao i svaka težnja za savršenstvom", smatrao je Hese

"Ako želim da odvojim važno od otpada, moram da imam stabilnu osnovu znanja", dodaje voditelj.

Kako kaže Martina Vagner-Egelhaf, bujicu informacija sa mreže treba filtrirati, vrednovati i zatim širiti.

"Zato je solidno obrazovanje bitan kamen-temeljac.“

Filozof Georg Štajner je pesimista kada se radi o klasičnom obrazovanju i kulturi. Mali broj ljudi, kaže on, pokazuje interese za literaturu, umjetnost i muziku.

"Kada ima izbora, većina bira fudbal, televizijske serije ili tombolu", piše Štajner.

Danas bi vjerovatno još veći pesimista bio nobelovac Herman Hese koji je umro 1962.

"Pravo obrazovanje nije obrazovanje sa nekom svrhom već ima smisao u samom sebi, kao i svaka težnja za savršenstvom", smatrao je Hese.

Učenje radi učenja – tako rijetko ko danas razmišlja. Uostalom, tu je Google.

( Vijesti online )