Božićna fantazija: Kakva će biti fudbalska 2012. u Crnoj Gori
Reprezentacija će nakon očajnih nastupa u prijateljskim mečevima sjajno otvoriti kvalifikacije, Budućnost će osvojiti titulu a potom se ugušiti u besparici
Kraj je decembra 2012. godine, sumiraju se rezultati jedne od najinteresantnijih godina crnogorskog fudbala od sticanja nezavisnosti, kako na reprezentativnom tako i na klupskom planu.
Na ukrašenoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta Dejan Savićević drži 15-minutni govor, prekidan aplauzima članova Izvršnog odbora i brojnih gostiju. Takav govor predsjednik Saveza nije imao 12 mjeseci ranije, što je pokazatelj da je iza Saveza uspješna godina. Ceremoniju je uveličao Mirko Vučinić lično, koji je šesti put u sedam godina izabran za najboljeg crnogorskog fudbalera, ali je za razliku od ranijih prilika ovoga puta došao u CNP.
A iza blještavosti i konfeta krio se užasno težak početak godine. Reprezentacija je krenula remijem sa Islandom (1:1), koji nije bio toliko bolan iz razloga što se radilo o prvom meču u 2012, a uz to i prijateljskoj utakmici.
U FSCG su odlučili da privremeno obustave radove na izgradnji započetih vještačkih terena, ne bi li izbjegli bilo kakvo malerisanje reprezentacijeIpak, nakon mršavih 0:0 sa Letonijom u junu pod Goricom, takođe u prijateljskom meču, počeli su problemi. Publika je prvi put okrenula palac dolje predsjedniku Savićeviću, počela su prozivanja za Kranjčara i sve što se nakupilo u međuvremenu, a na svjetlo dana izašla je bolna statistika - Crna Gora već 16 mjeseci nije dobila utakmicu!
Nije to bio baš lijep uvod u kvalifikacije i prvu utakmicu sa Poljskom u septembru, no osporavani Branko Brnović smogao je snage da izjavi:
"I dalje vjerujem da možemo u Brazil!"
Ipak, golom Stevana Jovetića, koji je samo dvije sedmice ranije u 30 miliona vrijednom transferu prešao iz Fiorentine u Inter, nakon fenonemanlog pasa Vučinića, Crna Gora dobija Poljsku pod Goricom i sjajno otvara kvalifikacije. Meč u San Marinu četiri dana kasnije dobro je došao da najmlađa evropska reprezentacija prvi put u istoriji dobije sa više od gola razlike u zvaničnom meču, a i da se potvrdi pobjeda sa Poljacima.
Dan prije meča reprezentativci su prošetali gradom i posjetili čuvene tri kule Svetog Marina, što je bila novina - Brnović je, naime, poput svog plemenitog kolege iz Hrvatske Slavena Bilića, uveo obilaske najvećih znamenitosti gradova u kojima reprezentacija igra utakmice, ne bi li fudbaleri produvali glave, a iz to se i kulturno izdigli.
Budućnost je u međuvremenu osvojila titulu, tek drugu za šest godina, a Miodrag Radulović postao prvi trener podgoričkog kluba koji je završio započetu sezonuI to nije bilo sve - sredinom oktobra, u hladnom Harkovu, Crna Gora je golom Miodraga Džudovića u 90. minutu izvukla priželjkivani bod protiv Ukrajine pa je mundijalski san počeo da živi. U novembru je protiv San Marina u Podgorici priređena goleada i fešta, za ispraćaj na zasluženu pauzu. Ovacije sa tribina dobio je Vukašin Poleksić, koji je sjedio na klupi nakon dvogodišnje suspenzije, a Brnović na konferenciji nakon meča obećao da će u martu 2013. pod Goricom napasti i Engleze!
Istovremeno, u FSCG su odlučili da privremeno obustave radove na izgradnji započetih vještačkih terena, ne bi li izbjegli bilo kakvo malerisanje reprezentacije.
Crnogorska klupska scena bila je sušta suprotnost. Krajem aprila je u svlačionici dva kluba iz donjeg dijela tabele izbila pobuna zbog besparice, a prvi put u istoriji CFL-a jedan meč nije odigran jer su fudbaleri na taj način bojkotovali poslodavce. Na vanrednoj konferenciji za novinare Savićević je pozvao državu, lokalne samouprave i sponzore da pomognu klubovima, a liga se uz brojne peripetije ipak privodi kraju.
19. decembra u Podgorici, Miomir Mugoša je u svečanoj atmosferi predstavio projekat izgradnje istočne tribine stadiona pod Goricom, obećavši početak radova najkasnije u martu 2013.Takođe, Fudbalski savez Crne Gore je napokon izglasao pravilnik o licenciranju klubova u domaćem prvenstvu, nakon što je krajem novembra nekoliko mečeva na primorju odigrano na samoj ivici regularnosti.
Budućnost je u međuvremenu osvojila titulu, tek drugu za šest godina, a Miodrag Radulović postao prvi trener podgoričkog kluba koji je završio započetu sezonu. Ipak, nije se duže zadržao - nakon ispadnja od Liteksa u prvom kolu kvalifilacija za Ligu šampiona, a usljed besparice u klubu (ispostavilo se, naime, da Podgoričani duguju mnogim bivšim fudbalerima sa kojima su raskinuti ugovori), odlučuje se da prihvati ponudu Pahtakora i vrati se u Uzbekistan.
Rudar je suvereno osvojio Kup (četvrti put), a njegov strateg Dragan Radojičić na kraju godine drugi put uzastopno izabran za najboljeg trenera domaće lige. Brano Milačić je za mladim snagama počeo proces stvaranja “novog Mogrena”, dok su istovremeno jačale glasine da će Sutjesku preuzeti ozbiljni biznismeni čime će biti stavljena tačka na dugogodišnje propadanje nikšićkog kluba.
Za to vrijeme, 19. decembra u Podgorici, Miomir Mugoša je u svečanoj atmosferi predstavio projekat izgradnje istočne tribine stadiona pod Goricom, obećavši početak radova najkasnije u martu 2013.
( Danilo Mitrović )