Za isticanje zastave druge države, kazna od 200 do 5.000 eura

Skupština je prihvatila amandan Zakona o javnom redu i miru prema kome se dozvoljava upotreba i javno isticanje nacionalnih simbola, nakon njihovog izbora.

Protiv takvog rješenja bili su predstavnici Nove srpske demokratije i albanskih stranaka navodeći da takvo rješenje nije ustavno.

Predlogom zakona predviđene su kazne od 200 do 5.000 eura za pravna lica i pojedince koji bez odobrenja na javnom mjestu istaknu zastavu ili grb druge države.

Poslanici opozicije i manjinskih stranaka tvrde da takva norma diskriminiše predstavnike nacionalnih zajednica u zemlji.

Poslanici opozicije i manjinskih stranaka tvrde da takva norma diskriminiše predstavnike nacionalnih zajednica u zemlji.

Poslanik Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmet Zenka rekao je da Vlada pokušava da natjera nacionalne manjine da se određuju prema simbolima koji već postoje.

On je podsjetio da Albanci pet vijekova imaju svoju zastavu, navodeći njihovi predstavnici u Crnoj Gori ne mogu mijenjati njen izgled zato što to novi zakon traži.

„Četiri albanska poslanika ne mogu odlučivati o izgledu zastave koju će Albanci moći da istaknu, jer na to nemaju moralno ni istorijsko pravo. Zna se kako naša zastava izgleda i u nju niko ne može da dira“, kazao je Zenka, na šta je ministar policije Ivan Brajović kazao da Zakon nudi rješenja koja su i do sada važila.

„Ako su Albanci koncetrisani da je to njihov simbol možda drugi nijesu. Mi branimo isticanje simbola druge države i nećemo rigorozno nikog kažnjavati. Mi ćemo tražiti da se izabere nacionalni simbol i to je niormalna stvar“, pojasnio je ministar.

Ograničenja i za partije

Visina godišnje članarine političkih partija ne smije biti veća od 10 odsto godišnjih primanja članova stranaka, odlučila je većina poslanika u Skupštini Crne Gore.

Zakonom o finansiranju političkih partija koji je predložila Vlada ponuđen je model koji članovima omogućava plaćanje članarine koja ne smije biti veća od prosječne plate, ali su u većini stranaka zbog toga negodovali navodeći da su članarine bitan izvora punjenja stranačkog budžeta.

To bi u praksi značilo da članarina poslanika koji u parlamentu godišnje zaradi 14 hiljada eura može iznositi do 1.400 eura.

Nakon primjedbi da se stranakama ne može ograničavati visina članarine, prihvaćen je kompromisni amandman predstavnika vladajuće koalicije kojim se predviđa da članarina ne može biti veća od 10 odsto godišnjih primanja.

To bi u praksi značilo da članarina poslanika koji u parlamentu godišnje zaradi 14 hiljada eura može iznositi do 1.400 eura, dok je Vladinim predlogom ta članarina nije mogla biti veća od 485 eura.

Za taj amandman glasali su poslanici DPS-a i SDP-a, predstavnici opozicije i Bošnjačke stranke bili su protiv dok su Miomir Mugoša i Božidar Vuksanović iz DPS-a bili uzdržani.

( Samir Kajošević )