Kako je uništena Solana
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, ukupan dug Solane prema povjeriocima ne bi trebalo da bude veći od sedam miliona eura
Stečajni upravnik ulcinjske Solane Milorad Iković potvrdio je da je ta firma od kraja aprila u klasičnom stečaju i naveo da je objavio prodaju imovine radi izmirenja dugova povjeriocima koji se kreću između 3,5 i 4 miliona eura.
"To je ustaljena procedura zasnovana na zakonima. Prodaju imovine trebalo je da objavim ranije, ali sam morao čekati procjenu i izvršiti uknjižbu imovine", kazao je Iković “Vijestima”.
On je naveo da to i nije konačan dug Solane prema povjeriocima.
"U toku su sudski postupci vrijedni više miliona eura u kojima je Solana i tužena ali i tuži. Ne bih se bavio prognozama, ali u krajnjem ta cifra ne bi trebalo da bude značajno veća", kazao je Iković.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, ukupan dug Solane prema povjeriocima ne bi trebalo da bude veći od sedam miliona eura.
Barović 2004. glasao protiv spasonosnog kredita
Bivši izvršni direktor Solane Ljubo Gazivoda kazao je da je krah Solane počeo 2004. nakon što je odbor direktora odbio ponudi Evropske banke da Solani dodijeli kredit od 11 miliona eura sa godinom grejs perioda. Prema njegovim riječima, Evropska banka bila je izradila sve potrebne elaborate o potpunoj sanaciji fabrike i tražila 53 odsto vlasničkog udjela u narednih osam godina, odnosno dok kredit ne bude isplaćen.
"Ja i Ljuiđ Škrelja glasali smo za kredit, a Vladimir Komnenić, Marina Dragaš i Vesko Barović bili su protiv. Samo mjesec nakon toga fondovi su otkupili državne akcije i postali većinski vlasnici firme" podsjetio je Gazivoda. Prema njegovim riječima, to je dio velikog plana.
"Da smo imali Evropsku banku za strateškog partnera kao što je trebalo, Solana bi danas bila među uspješnijim preduzećima u Crnoj Gori", kazao je Gazivoda.
Opširnije u štampanom izdanju
( Samir Adrović )