Sud znao prije presude da je Kalić osuđen u Njemačkoj, odbio izručenje

Rožajac Safet Kalić, kome je suđeno u odsustvu, bio je dostupan Višem sudu u Bijelom Polju prije presude, ali ga oni nijesu htjeli iako su suđenje bili obustavili na godinu da bi sačekali njegovo eventualno izručenje.

Takođe, taj sud je prije oslobađajuće presude za pranje novca znao da je Kalić u Njemačkoj osuđen za trgovinu drogom na sedam godina zatvora, ali to nije uzeo u obzir kada ga je oslobodio.

Kalić je pravosnažnom presudom Pokrajinskog suda u Ahenu, Njemačka, 17. septembra 2015. godine, osuđen na sedam godina zatvora zbog trgovine drogom.U Crnoj Gori je par mjeseci nakon toga oslobođen optužbe za pranje novca, a da mu vijeće sudija Višeg suda u Bijelom Polju, Specijalnog odjeljenja za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala i korupcije, u kojem su bili sudije Vidomir Bošković, Gorica Đalović i Šefkija Đešević ni oči nije vidjelo.

U njihovoj prvostepenoj presudi piše: „Kako na traženje optuženi nije izručen crnogorskim pravosudnim organim, već je sud obaviješten o postojanju mogućnosti privremenog izručenja bez precizno određenog vremena u kojem bi bio izručen, odlučeno je da se postupak okonča u odsustvu optuženog K. S., uz ocjenu ispunjenosti uslova za to u vidu nedostupnosti našim državnim organima tog optuženog i uz postojanje drugih važnih razloga izraženih kroz trajanje postupka, posljedice koje trpe ostali optuženi zbog neokončanja postupka, izraženo kroz ograničavanje određenih njihovih prava ograničenih mjerama nadzora koje su prema istima donesene i čije trajanje u nedogled ne bi bilo opravdano, već bi se time vrijeđala njihova osnovna ljudska prava.“

Isto to je ponovio i Vrhovni sud i vijeće u kojem su bili predsjednica suda Vesna Medenica i sudije Radule Kojović, Miraš Radović, Hasnija Simovića i Stanka Vučinić.

O postupku traženja izručenja Safeta Kalića, u odgovoru na pitanja “Vijesti”, iz MInistarstva pravde je saopšteno:

“Molba za izručenje optuženog Safeta Kalića od 10. 03. 2015. godine podnijeta je nadležnim organima SR Njemačke, na osnovu Evropske konvencije o ekstradiciji, radi vođenja krivičnog postupka zbog krivičnog djela iz člana 268 stav 4 u vezi sa stavom 1 Krivičnog zakonika, u vezi sa članom 49 stav 1 Krivičnog zakonika.

Notom Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke od 25. 06. 2015. godine, Ministarstvo pravde je obaviješteno da je izručenje odobreno, pod odložnim uslovom, jer je protiv Safeta Kalića u toku krivični postupak pred njemačkim organima.

Tokom trajanja postupka razmatrana je mogućnost privremene predaje Safeta Kalića Crnoj Gori, ali je dopisom Višeg suda u Bijelom Polju od 2. 12. 2015. godine Ministarstvo pravde obaviješteno da nema potrebe za privremenom predajom, o čemu je obaviještena zamoljena država.

Presudom Višeg suda u Bijelom Polju Ks.br.4/15-11 od 21. 12. 2015. godine, koja je postala pravosnažna 20. 06. 2016. godine Safet Kalić oslobođen je od optužbe da je izvršio produženo krivično djelo pranje novca iz člana 268 stav 4 u vezi sa stavom 1 Krivičnog zakonika, u vezi sa članom 49 stav 1 Krivičnog zakonika.

Kako je izručenje Safeta Kalića traženo radi vođenja krivičnog postupka u kome je pravosnažno oslobođen od optužbe da je izvršio krivično djelo koje mu je stavljeno na teret, molba za izručenje je povučena.

U konkretnom slučaju postupak je vođen na osnovu odredaba Evropske konvencije o ekstradiciji. Članom 19 stav 2 konvencije predviđeno je da zamoljena strana može privremeno da preda strani molilji traženo lice pod uslovima o kojima zajednički treba da se dogovore dvije strane. Pomenuta konvencija članom 22 propisuje da ako tom konvencijom nije drugačije određeno, na postupak izručenja će se primijeniti samo zakon zamoljene strane.”

Tužilaštvo je u Zahtjevu za zaštitu zakonitosti, koji je odbijen, tvrdilo da je suđenjem u odsustvu Safetu Kaliću za koje, prema njihovom sudu, nije bilo uslova jer sud nije do kraja utvrdio da nije moguće izručenje, povrijeđeno i pravo na pravično suđenje, bez obzira što je u krajnjem donijeta oslobađajuće presuda.

U tom Zahtjevu piše da je Viši sud u Bijelom Polju 4. febrara 2015. godine uputio zamolnicu Njemačkoj za pružanje međunarodne pravne pomoći. Taj sud je obaviješten 3. jula da je Vlada Njemačke odobrila izručenje Kalića, ali tek nakon izdržavanja kazne u Njemačkoj i da predlažu da ga avionom preuzme crnogorska policija na arodromu u Kelnu ili Bonu, a da se o pojedinostima dogovore nadležne službe Interpola.

Viši sud u Bijelom Polju je 15. septembra 2015. godine, prije dobijanja odgovora na taj zahtjev, donio naredbu kojom je zakazan glavni pretres za 26. i 27. oktobar 2015. godine. Na tom ročištu sud je konstatovao da se Kaliću sudi u odsustvu po rješenju od 25. aprila 2012. godine i nije upoznao tužilaštvo i Kalićeve advokate o dogovoru sa Njemačkom, iako je radi razjašnjenja upravo tih pitanja donio rješenje o ponovnom otvaranju glavnog pretresa.

U periodu između dva održana glavna pretresa, od 26. oktobra do 23. novembra 2015. godine, Viši sud je 9. novembra obaviješten notom Saveznog ministarstva vanjskih poslova Njemačke da je Safet Kalić pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora zbog trgovine droge i da se Višem sudu u Bijelom Polju odobrava privremena predaja koju su tražili.

U Zahtjevu za zaštitu zakonitosti piše da je Viši sud, umjesto da okonča postupak izručenja koji je doveden do samog kraja, i u kojem su ostvarene gotovo sve pretpostavke da se Kaliću sudi u prisustvu ili da se pak nesporno utvrdi da on nije dostupan, nastavio glavni pretres 23. novembra, pri čemu su u zapisniku konstatovane samo neke od činjenica pribavljene u postupku međunarodno pravne pomoći, ne dajući tužilaštvu i advokatima dokaze koji su pristigli u tom postupku.

Zakonikom o krivičnom postupku propisano je načelo obaveznog prisustva okrivljenog suđenju, jer ima pravo da iznese odbranu.

„Vrhovni sud je u presudi zauzeo drugačiji stav i naveo da je pravo na odbranu ustanovljeno u korist okrivljenog, pa njihova povreda ne može biti u korist okrivljenog, ma šta to značilo. Da li bi pravo na odbranu Kaliću bilo povrijeđeno, u ovoj istoj situaciji da je donijeta osuđujuća presuda?“, kazao je jadan od nezvaničnih sagovornika „Vijesti“.

Činjenicu da je Viši sud u Bijelom Polju 2. 12. 2015. godine obavijestio Ministarsvo pravde da nema potrebe za privremenom predajom Safeta Kalić, a oslobodio ga optužbe 19 dana kasnije, niko nije htio zvanično da komentariše za „Vijesti“.

Jedan od nezvaničnih sagovornika je kazao da je Vrhovni sud tim stavom „unio zabunu za buduću sudsku praksu“.

„Da li kršenje načela obaveznog prisustva okrivljenog suđenju sada zavisi od toga hoće li se donijeti oslobađajuća ili osuđujuća presuda? Zašto je sud godinu dana tražio izručenje Kalića, iscrpljujući nadležne organe za pružanje međunarodne pravne pomoći i Crne Gore i Njemačke, a onda neobjašnjivo završio postupak u odsustvu okrivljenog? Pitanje se samo postavlja, u kakvoj je vezi odluka suda da sprovede postupak bez okrivljenog Kalića sa donošenjem osobađajuće presude“, kazao je jedan od sagovornika „Vijesti“.

Niko nije želio da javno govori o presudi Kaliću i činjenici da je oslobođen za pranje novca, iako sud nije utvrdio porijeklo gotovog novca u iznosu od preko tri i po miliona eura koji je uplaćen direktno na račune privrednih društava okrivljenog Safeta Kalića, njegove supruge Emine i njegovog brata Mersudina. NIje jasno ni zašto sud nije uzeo u obzir Kalićevu presudu za drogu u Njemačkoj, o kojoj je znao, a u svojoj presudi navodi da je tamo samo “osumnjičen za određena krivična djela”, ali ne i da je osuđen.

Mersudin i Amina Kalić uhapšeni su 27. jula 2011. godine zbog sumnje da su se od 2005. do juna 2011. godine udružili sa ciljem da putem bankarskog i finansijskog poslovanja prikriju način pribavljanja novca, za koji su znali da je zarađen od poslova sa drogom u Njemačkoj. Optužnicu je podnijela tadašnja specijalna tužteljka Đorđina Ivanović. U ponovnom procesu, optužnicu je zastupala specijalna tužiteljka Tanja Žižić.

Hapšenje je tada u Crnoj Gori izbjegao Safet, koji je bio u bjekstvu do oktobra 2014. godine. Tada je uhapšen u Beču, a kasnije izručen Njemačkoj gdje je i osuđen zbog trgovine drogom.

Porodici Kalić država je počela u oktobru 2016. godine da vraća privremeno oduzetu imovinu.

Safet Kalić podnio je u junu prošle godine tri tužbe protiv države zbog štete koja je nastala na njegovoj imovini u toku trajanja sudskog postupka. Advokat: Safet Kalić u Rožajama kao “nevin” čovjek

Advokat porodice Kalić Dragoljub Đukanović potvrdio je Televiziji Vijesti da je Kalić od prekjuče u Rožajama kao “oslobođeni nevin čovjek”.

Tokom tri godine skrivanja do 2014, Kalić je često mijenjao pasoše i identitet. Lažni kosovski pasoš kod Kalića je pronađen i prilikom njegovog hapšenja.

“Mogu još da kažem da se oslobađajućom presudom potvrdilo ono što smo porodica, Safet Kalić, a i ja, i mi svi koji smo ga branili tvrdili da se radilo o potpuno nevinom čovjeku i da nije bilo mjesta nikakvom optuženju”, rekao je Đukanović.

( Olivera Lakić, Mihailo Jovović )