Kako je Singapur postao najzelenija metropola Azije

Koja je bila cijena preobražaja Singapura iz grada-države u najčistiju i najzeleniju metropolu Azije? Članak objavljen na BBC-ju daje nam uvid u fenomen opsesije Singapuraca čistoćom i urednošću.

"Oko 200 volontera skupilo se kako bi očistilo jednu od četvrti u sjevernom dijelu Singapura. Približavali su se grmlju kako bi pokupili opuške i iskorištene maramice na stolovima. No, činilo se da je dan namijenjen čišćenju pogrešno nazvan - sve je već ionako bilo čisto. Niko od volontera nije se vratio s vrećama punim smeća. Opsjednutost čistoćom u Singapuru je pravilo, a ne izuzetak. Zemlja ima dugu tradiciju kampanja čistoće, još od prvog premijera Lija Guangjaoa. Kampanje takve vrste već su dugo godina ukorijenjene u singapursko društvo, ali ova sadašnja je ipak drugačija. U njoj je vlada prvi put počela koristiti novčane kazne kao sredstvo društvene kontrole. Singapur je prema svim kriterijumima čista država. Ipak, razlozi za to nisu oni na koje biste prvo pomislili", piše BBC.

Zeleni i čisti grad

"Već pri prvom boravku na ulicama Singapura njihova besprekorna čistoća ljudima upada u oči. Gradske i državne vlasti aktivno sprovode i učestvuju u ekološki promotivnim kampanjama koje neprekidno traju od 1965. godine, kad je Singapur proglasio nezavisnost.

Kad je uspostavio državu i preuzeo vlast, već spomenuti premijer Li Guangjao uveo je zakone koji su bili povezani s unapređenjem javnog zdravstva, preseljenjem uličnih prodavaca u trgovačke lance s prehranom, strožom kontrolom bolesti i izgradnjom odgovarajućeg sistema otpadnih voda. Svi su ti potezi uticali na razvoj Singapura u jednu od najčistijih država svijeta u narednim decenijama.

Pritom, svijest o važnosti čistoće okoline i zdravog načina života rasla je među stanovništvom i tako što su u školama i drugim javnim ustanovama bila organizovana predavanja o tome. I sami učitelji i učenici, kao i njihovi roditelji, učestvovali su u akcijama čišćenja škola vikendom.

Sam premijer želio je razviti ekološku svijest svojih građana iz pragmatičnih razloga - vjerovao je da ona može od Singapura stvoriti privredno naprednu zemlju. I zaista, za nekoliko je godina životni vijek Singapuraca porastao s 66 na 83 godine. Porastao je i broj turista, kao i broj stranih investicija. Singapur trenutno zauzima peto mjesto u svijetu po količini stranih investicija - u 2017. godini one su iznosile 66 milijardi dolara", piše BBC.

Ekološki osviješćena politika

BBC navodi i primjer odbornice koja barem jednom mjesečno obavezno posjećuje i učestvuje u ekološkim akcijama koje se održavaju u zemlji. U tom je pogledu i veoma stroga prema svojim biračima - ne samo da ih usmjerava na primjereno bacanje smeća i održavanje okoline čistom, nego ih i podstiče da naležnim institucijama prijave one koji to ne čine.

Svake godine čistači ulica u Singapuru dobijaju slobodan dan na koji odlažu svoj pribor za čišćenje te ga prepuštaju građanima. Ona taj potez smatra dobrim primjerom pozitivne uloge zajednice u kreiranju društvenih promjena. 2003. godine, kad je akcija prvi put sprovedena, volonteri su očistili 1430 kilograma smeća. U poređenju s tim, ove godine bilo ga je samo 292 kilograma.

"Sve u svemu, Singapur je ponovo pokazao kako uspješno sprovođenje ekološki osviješćene politike može pozitivno utiecati na građane i na poboljšanje cjelokupnog životnog standarda zemlje", zaključuje se na kraju članka.

( Vijesti online )