Porodice sa manje od 543 eura prihoda žive u oskudici
U seoskim oblastima živi 60,5 odsto svih siromašnih pojedinaca, dok je u gradskim oblastima preostalih 39,5 odsto
Ukupna stopa siromaštva u Crnoj Gori tokom 2010. godine blago je smanjena (sa 6,8 na 6,6 odsto), ali novi podaci Monstata pokazuju i zabrinjavajući trend povećanja broja siromašnih građana u urbanim cjelinama, za čak 65 odsto, sa 2,6 na četiri odsto.
Apsolutna linija siromaštva za Crnu Goru u 2010. godini, prema istim podacima, iznosila je 169,98 eura po ekvivalentu odrasle osobe, što je za skoro jedan euro više nego 2009. godine. U 2010. godini 6,6 odsto stanovništva imalo je ekvivalentnu potrošnju ispod apsolutne linije siromaštva.
Ako se uzme u obzir da je prema rezultatima ovogodišnjeg popisa prosječno domaćinstvo imalo 3,2 člana, dobija se podatak da porodica sa ukupnim prihodima nižim od 543 eura spada u kategoriju siromašne.
U Monstatovom izvještaju navodi se da se stopa siromaštva u ruralnim oblastima smanjila za 3,5 procentnih poena iz 2009. godine, i iznosila je 11,3 odsto. Seosko stanovništvo, ipak, ima puno veći rizik siromaštva u odnosu na gradsko stanovništvo, a i dubina i oštrina siromaštva je isto tako veća u ruralnim oblastima, saopšteno je iz Monstata.
Na selu je teže
Ipak, stopa siromaštva u ruralnim oblastima znatno je veća nego u gradskim cjelinama. U seoskim oblastima živi 60,5 odsto svih siromašnih pojedinaca, dok je u gradskim oblastima preostalih 39,5 odsto.
Seosko stanovništvo se, kako se navodi, suočava sa većim rizikom od siromaštva u odnosu na gradsko stanovništvo. Stopa siromaštva u 2010. godini u Podgorici je iznosila 7,2 odsto, a u drugim urbanim oblastima 1,9 odsto.
"U urbanim oblastima bez Podgorice stopa siromaštva je samo trećina prosjeka za Crnu Goru. Postotak od 35,3 odsto ukupnog stanovništva živi u seoskim oblastima, od čega udio siromašnih iznosi 60,5 odsto", precizira se u izvještaju.
Monstat je saopštio da raspoloživi indikatori o kretanju BDP-a i prosječnih zarada u 2010. godini pokazuje da je blago smanjenje stope siromaštva “omogućeno ukupnim ekonomskim kretanjima u zemlji, premda je prosječna lična potrošnja smanjena”.
"Jaz siromaštva, kao indikator dubine siromaštva, smanjen je sa 1,4 odsto u 2009. na 1,1 odsto u 2010. godini", dodaje se u izvještaju.
Siromašni povećali potrošnju
Istraživanje je pokazalo i neznatno povećanje udjela potrošnje siromašnog dijela stanovništva u 2010. godini u ukupnoj potrošnji sa 9,3 na 9,4 odsto, dok su najbogatiji značajnije smanjili svoj udio sa 36,9 na 34,5 odsto. Individualno gledano, ukupna lična potrošnja smanjena je za 3,9 odsto.
"Postoji značajna razlika u obimu siromaštva između sjevernog regiona i drugih djelova države. Stopa siromaštva u sjevernom regionu skoro dvostruko je veća od stope siromaštva u centralnom regionu i četiri puta veća od stope siromaštva na jugu. Stopa siromaštva u sjevernom regionu iznosila je 2010. godine 10,3 odsto. U tom regionu živi 28,9 odsto stanovništva Crne Gore, ali i 45,2 odsto svih siromašnih. Stopa siromaštva u centralnom regionu iznosi 5,9, a u južnom 2,6 odsto", stoji u Monstatovom izvještaju.
Siromaštvo je, kako se ocjenjuje, snažno povezano sa statusom na tržištu rada, pa najveći rizik od siromaštva imaju nezaposleni i ostali neaktivni građani.
"Stopa siromaštva je najveća kod lica koja su nezaposlena, 12,1 odsto, dok je kod ostalih neaktivnih lica 8,3 odsto. Kod samozaposlenih lica (npr. bavljenje poljoprivredom za sopstvene potrebe ili vođenje malog privatnog biznisa) od ukupnog stanovništva (3,7 odsto) udio siromašnih iznosi 3,0 odsto, a stopa siromaštva 5,4 odsto. Kod djece do 15 godina stopa siromaštva je iznosila 7,8 odsto, a najmanja stopa siromaštva je među penzionisanim (5,6 odsto) i zaposlenim licima (2,9 odsto)", stoji u izvještaju crnogorske statističke kuće.
Standard jedva preko 40 odsto prosjeka EU
Životni standard crnogorskih građana, mjeren nivoom bruto domaćeg proizvoda (BDP), prošle godine iznosio je 41 odsto prosjeka Evropske unije i na samom je začelju na listi evropskih zemalja.
Gledano u regionu, ispred Crne Gore jedino je Hrvatska, gdje taj procenat iznosi 61 odsto, dok su iza nas Makedonci sa 36 odsto, Srbi 35 odsto, BiH 31 odsto i Albanci sa standardom na nivou od 28 odsto prosjeka zemalja Evropske unije, i ujedno najnižim standardom.
Najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći zabilježen je u Luksemburgu, 271 odsto. Najniži standard među zemljama EU ima Bugarska, koja je tik do Crne Gore, sa 44 odsto evropskog prosjeka.
Najbolji standard mjeren nivoom BDP-a u Crnoj Gori zabilježen je u godini finansijskog buma, 2008, kada je iznosio 43 odsto EU prosjeka.
Galerija
( Rajko Milić )