Srbija rehabilitovala kneza Pavla Karađorđevića

Viši sud u Beogradu rehabilitovao je kneza Pavla Karađorđevića, nekadašnjeg namjesnika Kraljevine Jugoslavije, poništivši odluku Državne komisije iz septembra 1945.godine kojom je bio proglašen za zločinca, i sve pravne posljedice te odluke.

Rješenjem o rehabilitaciji utvrđeno je da je ništava odluka Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, kao i da su ništavne sve njene pravne posljedice, uključujući i kaznu konfiskacije imovine, izjavila je danas Tanjugu advokat Dušanka Homen Subotić, koja je u postupku za rehabilitaciju zastupaka ćerku kneza Pavla, princezu Jelisavetu Karađorđević.

Shodno toj odluci rehabilitovano lice, knez Pavle Karađorđević, smatra se neosuđivanim, istakla je Homen Subotić. Ona je ukazala je da je odlukom iz 1945. godine knez Pavle bio proglašen zločincem iz ideološko-političkih razloga i da je to i dokazano pred sudom.

Prema njenim riječima, dokazano je da nisu tačni navodi komunističke vlasti koje su kneza Pavla teretile da je po preuzimanju vlasti pogazio Ustav i cjelokupnu vlast preuzeo u svoje ruke, ignorišući narodne predstavnike, kao i da je kriv za zaključivanje Trojnog pakta čime je doprinio agresivnom ratu sila osovine.

"To što se njemu stavljalo na teret, po navedenoj odluci je čak i retroaktivno objavljeno u službenom listu 1945, a 1943. godine donijeta je deklaracija po osnovu koje je knez Pavle proglašen ratnim zločincem, iako u vrijeme potpisivanja Trojnog pakta, niti bio prisutan u Beču, niti je bio učesnik samog potpisivanja akta", istakla je Homen Subotić.

Ona je podsjetila da je tadašnja Vlada donijela odluku o potpisivanju Trojnog pakta i da su potpisnici tog akta 27. marta 1941. bili premijer Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i vođa hrvatske opozicije Vlatko Maček.

"Da bi bilo jasnije koliko su nepravične bile odluka i deklaracija koje su kneza Pavla označile kao zločinca, moram da podsjetim da je on sve vrijeme rata proveo u izbjeglištvu i prvo je najprije uhapšen 28. marta u vozu za Zagreb", navela je Homen Subotić.

Odmah je, kako je dodala, poslat u izbjeglištvo najprije u Atinu, a potom u Keniju, pa u Južnu Afriku i cio život je uz princezu Jelisavetu lutao po celom svijetu.

"Ovo je jedno istorijsko rješenje, koje će pored rješenja o rehabilitaciji Slobodana Jovanovića, uticati i na utvrđenje istorijske istine o periodu o kome smo mi malo znali ili bar nismo učili o tome. Kad se budu otvorile arhive, tačno će se utvrditi okolnosti koje su dovele do političke osude kneza Pavla", navela je Homen Subotić.

Nakon ubistva kralja Aleksandra 1934. godine u Marseju, knez Pavle je postao prvi namjesnik. Karađorđev praunuk, knez Pavle, umro je 14. septembra 1976. godine u Američkoj bolnici, u Neiju kraj Pariza. Sahranjen je u Lozani, zajedno sa sinom knezom Nikolom i suprugom kneginjom Olgom.

( Vijesti online )