Moć neravnomjerno raspoređena između muškaraca i žena
"Rodna politika je neodvojiva od unapređenja razvoja društva socijalne pravde, inkluzije i postizanja održivog razvoja"
Politička moć u Crnoj Gori je neravnomjerno raspoređena između muškaraca i žena što znači da jedan dio društva ima manje mogućnosti da aktivno učestvuje u procesu integracija države, ocijenio je šef Operativnog odjeljenja Delegacije Evropske unije u Podgorici, Nikola Bertolini. On je, na regionalnoj konferenciji o učešću žena u politici kao faktoru društvenog napretka, kazao da pravni sistem u Crnoj Gori, poziva na rodnu ravnopravnost, ali da politička moć nije jednako raspoređena među ženama i muškarcima. "To znači da se veliki procenat ljudskog talenta traći, a mudrost se gubi na taj način, jer se zakoni ne sprovode u praksi. Jedan dio društva ima manje mogućnosti da aktivno učestvuje u procesu integracija i doprinose razvoju Crne Gore", rekao je on. Prema riječima Bertolinija, taj demokratski deficit treba ozbiljno razmotriti kako bi stvorili povoljne uslove i za muškarce i za žene, da međusobno dijele plitičku moć i političku odgovornost. "Iako je Crna Gora ostvarila određeni napredak u promovisanju rodne ravnopravnosti i unapređenju zakonodavnog okvira, ostvarivanje prava ostaje i dalje ograničeno u velikoj mjeri", naveo je on.
Nužna rodna ravnopravnost Generalni direktor za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Zoran Janković smatra da je rodna politika neodvojiva od jednakog priznavanja, uvažavanja i zaštite ljudskih prava. „Rodna politika je neodvojiva od unapređenja razvoja društva socijalne pravde, inkluzije i postizanja održivog razvoja. Rodna ravnopravnost, kako na zakonskom, političkom i na nivou stvarnosti nužna je pretpostavka koja Crnu Goru približava krugu zemalja EU i ispunjavanju obaveza“, kazao je on.
Rodna politika je neodvojiva od unapređenja razvoja društva socijalne pravde, inkluzije i postizanja održivog razvojaRodna ravnopravnost je, prema riječima Jankovića, involvirana među razvojnim ciljevima Crne Gore. „U kontekstu učešća žena u politici, jedan od ciljeva koje treba ostvariti do 2016. godine, je obezbjeđivanje zastupljenosti žena sa 30 odsto u lokalnom i državnom parlamentu, Vladi i na ključnim pozicijama", kazao je on.
Zabrinjavajući rodni bilans organima vlasti
Stalni predstavnik UNDP u Crnoj Gori, Rastislav Vrbenski kazao je da je u državi uspostavljen pravni i politički okvir za unapređenje i zaštitu građanskih, političkih, ekonomskih i socijalnih prava žena. „Crna Gora kao i ostale države u regionu, nije dostigla rodni bilans u tijelima odlučivanja na visokom nivou. Statistike kažu da u Crnoj Gori ima 11 odsto žena u parlamentu, 12 odsto u lokalnim organima, dok je u Vladi samo jedna žana na čelu ministarstva“, ukazao je on. Vrbenski smatra da je to zabrinjavajući podatak. "To je izazov sa kojim se traba hitno suočiti. Učešće žena u politici međunarodno je priznato i pripada korpusu univerzalnih ljudskih prava", ocijenio je on.
Nasilje i dalje izraženo
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Šarunas Adomavičijus smatra da je u Crnoj Gori zastupljena diskriminacija po osnovu polova. "Nasilje nad ženama i dalje je izraženo, a zastupljenost žena u javnom životu nije na nivou koji istinski reprezentuje crnogorsko društvo", rekao je on.
Adomavičijus je naveo da generalno postoji nedostatak primjene pojedinih odredbi Zakona o ravnopravnosti polovaAdomavičijus je naveo da generalno postoji nedostatak primjene pojedinih odredbi Zakona o ravnopravnosti polova, "a u nekim slučajevima čak i neobaviještenost o njegovom poslovanju". "Generalno govoreći, Crna Gora ima relavantan zakonski okvir kojim se promoviše jednakost i borba protiv nasilja na rodnoj osnovi ali je potrebno uložiti još napora u njegovo sprovođenje", zaključio je on.
( Mina )