Stari budvanski grad kao scenografija za jeftinu zabavu

Jedna od nastarijih naseobina na jadranskoj obali, Stari budvanski grad, danas je grad koji umire, iz koga se stanovnici iseljavaju.

Pretvoren je u ogromnu kafansku terasu, a karakteristike spomenika kulture prvog reda odavno su iščezle - stav je Mjesne zajednice Stari grad koja će kroz akciju “Metla”, koju namjerava da započne, pokušati iz njega da ukloni sve ono što ga degradira, i vrati mu mediteranski duh.

"U pitanju je jedan naš poriv da se drugačije razmotri strategija razvoja ili korišćenja Starog grada, tako što bi se u taj grad vratile neke gradske funkcije, spriječilo pretvaranje Starog grada u mrtvi grad, odlazak stanovnika, i kako bi se ekonomski bolje valorizovao. Pokušali smo da posmatramo Budvu kao destinaciju u kojoj je najvažnija urbana sredina njen Stari grad. On ima jedinstvene društvene, ekonomske i kulturne karakteristike. Kada je u pitanju Stari grad, tu postoje interesi raznih subjekata, oni moraju biti uvezani u klastere, koji podrazumijevaju zajedničku infrastrukturu. Međutim, u ovom trenutku Stari grad je skup sukobljenih interesa koji isključuju jedan drugog. Ne vidi se uopšte cjelina, jer infrastruktura razjedinjuje i ukida pojedine subjekte", kazala je za “Vijesti “ predsjednica Savjeta Mjesne zajednice Stari grad Božena Jelušić.

Jelušićeva navodi da je neodrživa ovakva upotreba Starog grada, jer se ne može upotrijebiti riječ razvoj.

Jelušićeva navodi da je neodrživa ovakva upotreba Starog grada

"U ovom trenutku, Stari grad je poprište nemilosrdne borbe pojedinačnih interesa, bez cjelovite politike održivog razvoja u okviru ekonomske, kulturne i socijalne valorizacije. Na pitanje ko odlučuje u Starom gradu, Upravni odbor Mjesne zajednice i stanovnici smatraju da Starim gradom upravlja pojedinačni interes onih koji ga koriste kao mobilijar i scenografiju za zabavu na otvorenom. Zbog toga trpe stanovanje, izdavanje ležajeva, mali restorani, hoteli sa 4 i 5 zvjezdica, u perspektivi 'Avala', trgovine i usluge, higijena i elementarno fizičko stanje građana, mentalno stanje građana, primorski model života kao posebna vrijednost turističke ponude i ukupna turistička ponuda klastera Budve", istakla je Jelušić.

Prema njenim riječima, plan postavljanja privremenih objekata za 2011. grubo krši zakonske odredbe.

"Imamo oko 2300 kvadrata terasa, bez kanalizacije, vode, magacina, WC-a, sa enormnom bukom u centru stambeno- hotelsko–kulturno-istorijske zone. Nepoštovanjem urbanističkog projekta grad je prenamijenjen iz grada u kafansko dvorište. U pitanju je nešto što mi možemo da vidimo svakog ljeta. Opštinska praksa je da se terase, isplanirane na nekih 72 kvadrata, izdaju na šest mjeseci, sa iznosom zakupa od 3200 eura. Međutim, mi opet znamo da zakupac koristi 200 do 400 kvadrata. Tako da, ako bi možda prihod od javnih površina Starog grada bio od 700 hiljada do 900 hiljada eura, on se realizuje tek možda od nekih 80 hiljada do 100 hiljada eura. Mislim da dva, tri prosječna izdavaoca lokala više zarade. U pitanju je nekakav nezvanični podatak, da neki od tih objekata mogu da ostvare prihod ljeti od 300 do 500 hiljada, grad međutim premalo ubira i malo dobija za uzvrat, i dalje propada", naglasila je Jelušić.

Ona je najavila da su u akciji „Metla“ imenovali degradirana mjesta u Starom gradu.

Ekstremno je da na ulazu u Stari grad imate kante za đubre, i servir sto, jer je konobarima teško da odnesu onaj otpad negdje dalje

"Ekstremno je da na ulazu u Stari grad imate kante za đubre, i servir sto, jer je konobarima teško da odnesu onaj otpad negdje dalje. U glavnoj ulici u jednom lokalu se nalazi najstariji očuvani ilirski spomenik kao dokaz postojanja grada, za koji bi neki hrvatski gradovi pare dali, a mi smo tu stavili butik, umjesto da bude turistička organizacija sa literaturom, suvenirima. U Bazilici je smeće, u porti crkve Svete trojice takođe, u maloj porti crkve Svetog Save, dakle svi crkveni prostori su zasuti otpadom. Prohodna moć ulica, pregrađivanje ulica, đubrišta, to je nešto što je rezultat ovih 40 dana korišćenja kao kafane. Naravno da su čistoća i zdravlje ljudi ugroženi, najvažnije je što niko u Starom gradu nema tehničke uslove za pripremu hrane i pranje posuđa, osobito na otvorenom, jer nemaju separatore masti. Tako masnoće idu direktno u kanalizaciju, betoniraju cijevi, prave štetu. Međutim, ovo ne mogu da riješe samo komunalne službe, jer su one svakodnevno u Budvi i intenzivno prisutne u gradu, ali su nemoćne da se izbore sa pojedincima, njihovom poslovnom i životnom praksom", istakla je Jelušić.

Ona je dodala da je Stari grad prvorazredna obaveza lokalne uprave, uz uključivanje civilnog društva.

"Mi se pitamo ko odlučuje o turizmu u Budvi. Je li jednom hotelu od 5 zvjezdica kakva je 'Avala' potrebno ruglo i nehigijenski bordel sa nesnosnom bukom u neposrednom komšiluku. Zamislite ispražnjeni Stari grad i ubrzanu propast koja mu slijedi. Koliko novca bi trebalo da se čak i elementarno popravi? Stari grad koristi turizmu samo kada je naseljen i kada je njegova infrastruktura uvezana u jedinstveni klaster", zaključila je Jelušić.

Inspiracija za roman „Bagra i blud“

Jelušićeva je kao primjer navela stav jednog od stanovnika Starog grada:

"Nekada su u Budvi stvarali Lubarda, Milo Milunović, Čelebonović i sva elita jugoslovenskog slikarstva, pisci, filmadžije. Zimi su boravili engleski scenaristi, imali smo tri filmske kuće, sezona je trajala pet mjeseci. Danas književnici dobijaju u Budvi inspiraciju za roman 'Bagra i blud'. Budva je grad koji je primarno okrenut ka sadržajima koji nijesu primjereni otvorenom prostoru. Mi nećemo da kažemo da je to automatski nepotrebno i da je to nešto loše. Las Vegas je svoje ekonomsko blagostanje zasnovao na žestokoj zabavi. Ako hoće Budva zabavu i ako ti ljudi koji sada koriste Budvu i Stari grad na taj način mogu da obezbijede punjenje od 150 dana, neka bude zabava. Građani će se navići, grad će imati profit i mi ćemo se razvijati. Ali, ako mogu da obezbijede samo 40 dana, od posljednjih ispita na fakultetu do prvih u avgustu, onda to nije održiva upotreba, onda je to zloupotreba. Nijesmo protiv zabave na otvorenom, nijesmo protiv zabave uopšte, nijesmo protiv toga da Budva postane Las Vegas, ali hoćemo 150 dana", kazala je Jelušić.

Rađenović: Naplatićemo više novca iz Starog grada

Gradonačelnik Lazar Rađenović je svjestan da Stari grad ima mnogo svojih specifičnosti, te da pored svih svojih ljepota i kulturno-istorijskog značaja, stvara i određene teškoće.

"Slažem se da je nekome zaista teže živjeti u Starom gradu nego u nekom drugom modernije izgrađenom dijelu Budve. Stari grad ne možemo doživjeti ni tretirati samo kao zonu za stanovanje određenog broja ljudi, Stari grad kao jedan ambijent je značajan za promociju Budve i Crne Gore", kazao je Rađenović.

On je kazao da će kao predsjednik Opštine sigurno uvažiti poruku od Mjesne zajednice, a to je da se stvori više prihoda od onoga što se u Starom gradu i oko njega dešava.

"I da kroz to vidimo prostor za poboljšanje nekih fiskalnih tokova u Crnoj Gori. Sa predstavnicima Poreske uprave smo već dogovorili da će naredne turističke sezone biti puno istrajniji u kontroli, kažnjavanju i sprovođenju radikalnih mjera prema svima onima koji bi pokušali da izađu iz okvira legalnog fiskalnog poslovanja", kazao je Rađenović.

Galerija

( Vuk Lajović )