Sutomore: Otkrivena grobnica stara 5.000 godina
Arheolog Zagarčanin kaže da se preliminarno grob može datirati u rano bronzano doba, oko 2.700 godine prije nove ere
Našli su ćup zlata! Ma to je neki antički hram! Vele da je grobnica stara preko 5.000 godina - samo su neke od glasina koje kolaju Sutomorem povodom događaja koji od petka veče golica znatiželju mještana i okuplja domaće arheologe u Mirištu, u naselju Donja Zgrada.
Okidač za ovoliko interesovanje nauke i laika bilo je, kako se činilo, rutinsko iskopavanje placa u Mirištu koje je obavljao sutomorski preduzimač Savo Milović.
"Zvao me vlasnik placa Grujo Adžović da mu poravnam plac, htio je nešto da gradi tamo, a bilo je neko uzvišenje, kao gomila kamenja, mislilo se da je nabacivano iz okolnih imanja, stajalo je tamo odavno. Krenuo sam bagerom da to raščistim kad je zapelo, mislio sam da nije neki veliki kamen.
U otvorenom grobu su se mogle vidjeti prilično dislocirane kosti pokojnika u zgrčenom položaju, glavom okrenutom prema istoku"Kažem vozaču da pogleda šta je, da nije možda bunker iz Drugog svjetskog rata, a on veli - 'nije nego grob, a evo ga i ćup'. Ugasim bager, siđem i imam šta da vidim-ljudske kosti", priča za“Vijesti“ Milović.
Južno jadranski tip ljubljanske kulture
Stav struke o tome što se zapravo nalazi u bukovoj šumi u neposrednoj blizini zaobilaznice ka Maljeviku, daje arheolog mr Mladen Zagarčanin, kustos Zavičajnog muzeja Bar.
Ističući da je ovaj lokalitet poznat po imenu Mogila na rake, on navodi da je Milovićev bager zakačio „centralnu grobnu konstrukciju napravljenu u vidu sanduka od masivnih kamenih ploča“. Po svemu sudeći, radi se o praistorijskoj grobnici!
"Nakon obavljenih prvih istraživanja, zaključeno je da je zemljani tumul bio dužine oko 15 metara i oko 2-3 metra visine. U otvorenom grobu su se mogle vidjeti prilično dislocirane kosti pokojnika u zgrčenom položaju, glavom okrenutom prema istoku, premda je za konačnu antropološku sliku i zaključak potrebno završiti arheološke radove. Uz sjeverni zid bio je trbušasti lončić, krčag ukrašen cik-cak linijama utiskivanjem na matricu i kružnim ornamentima po sredini vrata posude", navodi sagovornik „Vijesti“.
On ukazuje da se „preliminarno, na osnovu posude sa ovakvim ukrasom“ grob može datirati u rano bronzano doba - pripisati južno jadranskom tipu ljubljanske kulture koja se datira oko 2.700 godine prije nove ere.
Opširnije u štampanom izdanju
( Radomir Petrić )