Crnogorci više vole skupu struju nego jeftino sunce

Podaci o projektu koji je Vlada pokrenula sa ciljem da podstakne ugradnju solarnih kolektora u crnogorske domove ne obećavaju: svega dvadesetak građana je od 4. jula, kada je zvanično počela akcija “Montesol”, pa do kraja septembra, iskoristilo priliku da dobije beskamatni kredit i ugradi u svoj dom sistem za solarno zagrijavanje tople vode, koji račune za struju u prosječnom domaćinstvu čini značajno manjim.

"Do 31. septembra 2011. godine, na projektu Montesol, instaliran je ukupno 21 sistem , a ukupna površina instaliranih kolektora je 81,51 m²", kazali su „Vijestima” iz Ministarstva ekonomije, i dodali da su zadovoljni dosadašnjim razvojem projekta “ako uzmemo u obzir da je projekat počeo kasno ove godine”

Stvari izgledaju nešto drugačije ako se zna da su se iz Ministarstva u septembru u Budvi žalili da krediti “slabo idu”.

"Ozbiljnije instaliranje sistema očekujemo sljedeće godine sa prvim sunčanim danima. Po našoj procjeni u narednoj godini instaliraće se između 500 i 700 sistema. Smatramo da je proaktivno angažovanje banaka i kvalifikovanih firmi od krucijalne važnosti za uspješnu implementaciju projekta, posebno zbog njihovog direktnog kontakta sa potencijalnim korisnicima kredita", kažu u Ministarstvu.

Stvari izgledaju nešto drugačije ako se zna da su se iz Ministarstva u septembru u Budvi žalili da krediti “slabo idu”.

Za prvih mjesec dana, od kada je pokrenut projekat “Montesol”, u okviru koga domaćinstva putem beskamatnih kredita mogu da kupe solarne sisteme za zagrijavanje vode, kojima će obezbijediti značajne uštede u potrošnji električne energije, svega njih 20 je isplaćeno, kazali su tada predstavnici Ministarstva.

Uprkos činjenici da su krediti izuzetno povoljni, a solarni sistemi omogućavaju značajne uštede u potrošnji energije, odziv i interesovanje građana bilo je više nego simbolično, pisale su “Vijesti” 25. septembra, prije više od dva mjeseca.

Prosta matematika i upoređivanje tadašnjih i skorijih podataka govore da je u avgustu i septembru isplaćen samo još jedan kredit.

Šta je Montesol?

"Ovo je prvi projekat ovakve vrste u Crnoj Gori i cilj projekta je da se domaćinstvima u Crnoj Gori ponudi prilika da ostvare ekonomsku i energetsku uštedu korišćenjem solarnih kolektora za grijanje sanitarne vode, koji bi se kupili preko beskamatnog potrošačkog kredita. MONTESOL projekat značajno doprinosi ukupnom smanjenju emisija štetnih gasova ugradnjom solarnih sistema", saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Pojedinačni krediti su na 3, 5 i 7 godina, u iznosima oko 1350, 1800 i 2250 eura, i isplaćivaće se u mjesečnim, beskamatnim anuitetima oko 20 eura za kredite od 7 godina.

Dodaje se i da "projekat nudi mnoge povoljnosti kao što su: Pojedinačni krediti su na 3, 5 i 7 godina, u iznosima oko 1350, 1800 i 2250 eura, i isplaćivaće se u mjesečnim, beskamatnim anuitetima oko 20 eura za kredite od 7 godina, odnosno oko 50 eura za isplatu kredita na 3 godine".

"Kvalifikovani distributeri obezbjeđuju 7 godina garantnog perioda, osim za garancije od 5 godina na rezervoar i 10 godina na kolektor, za potpun ili djelimičan kvar. Distributeri su odgovorni za pružanje usluga održavanja instaliranih sistema tokom i nakon perioda garancije", kaže se u saopštenju Ministarstva ekonomije koje pokušava još jednom da objasni o kakvoj se povoljnosti radi.

Prevedeno na “obični” jezik, svako ko gradi ili renovira kuću ima priliku da dobije zajam od 1350 do 2250 eura da bi svoje domaćinstvo učinio ekonomičnijim. Ova cifra je, sudeći prema ponudama kompanija koje su ratifikovane na projektu, dovoljna za ugradnju kvalitetnih sistema za solarno zagrijavanje tople vode, za privatne kuće i stanove prosječnih veličina.

Sve što treba da uradite jeste da odete do jedne od dvije navedene banke, obezbijedite nekoliko potrebnih dokumenata i sklopite ugovor sa firmom koja vam se učini najpouzdanijom i najpovoljnijom za ovaj posao.

Ako se zna da prosječan račun za struju iznosi tridesetak eura (prema podacima EPCG) , a da ozbiljan dio tog računa obično ode na zagrijavanje tople vode.

Onda će vam banka odobriti kredit, a Vlada plaćati kamatu umjesto vas: vaša je obaveza da u sljedećih tri do sedam godina vraćate dio tog iznosa, bez kamate, odnosno između 20 i 50 eura.

Ako se zna da prosječan račun za struju iznosi tridesetak eura (prema podacima EPCG) , a da ozbiljan dio tog računa obično ode na zagrijavanje tople vode, jasno je da vam se investicija može isplatiti čak i za vrijeme otplate kredita.

Glavni dobitak dolazi za nekoliko godina, kada isplatite kredit a opremi još nije istekao ni garantni rok, što znači da ćete u narednim godinama, a možda i decenijama, ubirati plodove ovakvog poteza. Ujedno ćete se upisati u one građane koji manjom potrošnjom doprinose da Crna Gora, kao jedna od najpovoljnijih lokacija za korišćenje sunčeve energije u Evropi, ima više struje, i da njena životna sredina bude čistija i zdravija.

Solarni sistem moguć je i na katunu

Zašto nema interesovanja?

Pomoćnica ministra ekonomije za energetsku efikasnost Dragica Sekulić pokušala je u septembru da objasni zašto je, onda, interesovanje za kredite mnogo manje nego što se očekivalo.

"U razgovoru sa bankama i firmama pokušavamo da vidimo koji je osnovni razlog. Rečeno nam je da su građani već dosta kreditno zaduženi, problem je i pribavljanje žiranata za tu vrstu kredita, a razlog je i to što je projekat pokrenut u vrijeme turističke sezone, dok su kućevlasnici imali goste. Imamo informacije da je u proteklih sedam dana veliko interesovanje", istakla je tada Sekulić.

Ni u “protekliih sedam dana”, a ni narednih par mjeseci, stvari se, kad je ovaj projekat u pitanju, nijesu popravile. Za to vrijeme, crnogorske poslovne banke su, prema podacima Vlade, samo u prvom polugođu 2011. godine odobrile ukupno dvije milijarde eura kredita. Podaci Centralne banke pokazuju da je standardno udio auto-kredita u tom iznosu oko pola procenta, ili desetak miliona eura.

Za kola se ima, i žiranata i novca. A Ministarstvo ne može samo da ugrađuje kolektore po kućama...

Galerija

( Boris Adžić )