Branimir Gvozdenović - majstor za divlju gradnju

Nelegalna gradnja u Crnoj Gori doživjela je ekspanziju za vrijeme mandata ministra Branimira Gvozdenovića, koji je taj resor pokrivao od novembra 2006. do 2010.

Tada je i podrška državnih institucija nelegalnim graditeljima bila najvidljivija kroz masovnu legalizaciju čitavih nelegalno sagrađenih kompleksa koja je izvedena usvajanjem novih i izmjenom postojećih planova kako bi se zadovoljili apetiti građevinskog lobija.

Podrška nije falila ni sa adrese nadležnih inspekcija koje su po pravilu zaobilazile zgrade i hotele moćnih pojedinaca. Borba protiv nelegalne gradnje pod vođstvom Gvozdenovića je svedena na rušenje ograda, udžerica i individualnih objekata.

Eru Gvozdenovićevog ministrovanja obilježili su s druge strane najave i memorandumi da će se obračunati sa divljim graditeljima.

Prije nego što je u aprilu prošle godine donijet Moratorijum na rušenje objekata bespravno izgrađenih prije 30. avgusta 2008. godine, Gvozdenović je procijenio da ima oko 100.000.

Ovo je izjava koja bi u pravno uređenim zemljama prethodila ostavci ministra, ali ne i u Crnoj Gori.

Dio crnogorske obale devastiran

Iako se podrazumijeva da je posao istražnih organa da procesuiraju i zloupotrebe u ovoj sferi, u septembru 2009. godine potpisan je još jedan memorandum. Ovaj put o suzbijanju divlje gradnje između Gvozdenovićevog ministarstva, policije i tužilaštva. Rezultat sprovođenja ovog sporazuma je ravan nuli.

Eru Gvozdenovićevog ministrovanja obilježili su s druge strane najave i memorandumi da će se obračunati sa divljim graditeljima

Pod palicom Gvozdenovića bilježi se nerad nadležnih građevinskih inspekcija koje su se primarno fokusirale na male individualne objekte, dok su na primorju nicali čitavi hoteli, a na sjeveru devastirani nacionalni parkovi.

Zbog toga je Branimir Gvozdenović, koji je sada na funkciji političkog direktora vladajućeg DPS, pojedinačno najodgovorniji javni funkcioner za trenutno stanje u oblasti uređenja prostora i zaštite životne sredine.

Ministar u Vladi Mila Đukanovića do te mjere je uredio prostor i zaštitio životnu sredinu, da je njegov nasljednik Predrag Sekulić javno saopštio:

“Dio crnogorske obale je devastiran”, kazao je ubrzo nakon što mu je Igor Lukšić, prije skoro godinu dana, povjerio Gvozdenovićev resor.

Sekulić nije precizirao šta je uništeno i ko je za to odgovoran, a mogao je, bez straha da ne pogriješi, uprijeti prstom od Ulcinja do Herceg Novog, u bezmalo sve lokalne primorske vlasti i, prije svih, Gvozdenovića.

Vrhovno državno tužilaštvo do sada je samo od MANS-a dobilo tri krivične prijave protiv Gvozdenovića.

Tri prijave - i ništa

Prva je zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj tokom davanja saglasnosti na plansku dokumentaciju i izdavanje građevinskih dozvola u slučaju Zavala, druga je za organizovani kriminal, odnosno zbog legalizacije zgrada u centru Bara investitorima za koje dokumentacija pokazuje da su povezani sa gradonačelnikom Žarkom Pavićevićem.

Borba protiv nelegalne gradnje pod vođstvom Gvozdenovića je svedena na rušenje ograda, udžerica i individualnih objekata

I treća za Mirište, odnosno što je najprije tolerisao gradnju na parceli Branimira Mićunovića, a zatim dao saglasnost na izmjene Prostornog plana Budve, kojima je legalizovana osmospratnica kontroverznog nikšićkog biznismena.

I dok tužilaštvo, koje krivično goni one koji nelegalno dograđuju terasu na kući, a dokaze protiv bivšeg visokog Vladinog funkcionera još čuva u fasicklama, Gvozdenović javno tvrdi da nije kršio zakon. Međutim, pored dokaza koji su dostavljeni Ranki Čarapić i koji jasno ukazuju na to, bivšeg ministra je demantovao i jedan od optuženih u predmetu Zavala.

U izjavi koju su „Vijesti“ objavile 15. jula 2008. Gvozdenović, tada na funkciji ministra za ekonomski razvoj, tvrdi da Vlada „ne zna ko učestvuje u tom poslu, ali da mu je jedino poznata činjenica da je riječ o velikom investitoru ogromnog potencijala“.

U pitanju je period izrade urbanističkog projekta za gradnju na Zavali.

Na Žabljaku niklo 3.000 objekata

Međutim, u optužnici po kojoj je u toku suđenje u podgoričkom Višem sudu, citira se izjava jednog od okrivljenih, bivšeg gradonačelnika Budve Rajka Kuljače koja demantuje Gvozdenovića.

„Povodom usvajanja tog plana sjedio je (Kuljača,prim.aut) dva puta kod Gvozdenović Branimira sa direktorom „Miraxa“ i jednom kod Lazara Rađenovića. Na tim sastancima je prema razgovoru koji je vođen zaključio da se radi o prevarantima i lošim ljudima koji su vodili preduzeće „Mirax“, navodi tužilac u optužnici.

To je Kuljača ponovio i u sudnici Višeg suda, kada je iznio svoju odbranu. Ali, tužilac koji zastupa optužnicu za Zavalu, ni taj, kao i druge detalje iznijete u ovom procesu nije prepoznao kao relevantne za eventualno pokretanje nove istrage koja bi uključila Gvozdenovića, ali i nadređenog partijskog kolegu, Svetozara Marovića.

Za Gvozdenovićevog mandata na Žabljaku, gdje do 2007. godine gotovo da nije bilo bespravne gradnje, izgrađeno je oko 3.000 objekata, mahom vikendica i vila, ali i privatnih hotela. Većina njih nikla je u vrijeme ekspanzije gradnje i dolaska stranaca, uglavnom Rusa, u Crnu Goru.

Počelo se u okviru NP „Durmitor“, a potom uz put ka skijalištu Savin kuk.

Nadležni ni prstom da mrdnu

„Nadležni nijesu ni prstom makli što se gradi u okviru NP „Durmitor“. Obraćao sam se upravi parka, odgovorili su mi da su obavijestili Ministarstvo, ali niko ništa nije preduzeo“, kazao je direktor Centra za razvoj Durmitora Darko Stijepović za „Pod lupom“.

Izvor „Pod lupom“, dobro upućen u kupoprodaju zemljišta iz tog vremena, navodi da je u početku samo bio problem kako da prodavac uvjeri kupca da će moći da gradi bez straha od rušenja, jer DUP-a nema, odnosno s njim je pokriveno samo uže gradsko jezgro.

„Nakon masovne gradnje na putu ka skijalištu, Ivan dolu, Pitominama i drugim lokacijama koje se nalaze usred parka, strancima je bilo jasno da je zakon mrtvo slovo na papiru“, pojasnio je izvor.

Gvozdenović je zažmurio i na direktni konflikt interesa braće Đukanović.

Prostorni plan „Bjelasica-Komovi„ je naime izradio konzorcijum planerskih kuća među kojima je i Republički zavod za urbanizam i projektovanje - RZUP koji je u većinskom vlasništvu Aca Đukanovića.

Zanimljivo je da upravo Aco Đukanović u kolašinskoj opštini posjeduje preko 200.000 kvadratnih metara zemljišta. Pored Đukanovića, 45.000 kvadrata zemljišta posjeduje i Edin Kolarević, sestrić tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, te kompanija "Bepplers&Partners Montenegro" i "SKI Resort - Kolašin 1450" braće Bećirović - bliskih opet sa premijerom.

Dug je spisak moćnih koji su gradili gdje su poželjeli, a da se ništa bitno neće promjeniti ni za mandata sadašnjeg ministra Predraga Sekulića (koji je ranije bio na funkciji koju sada pokriva Gvozdenović) više je nego očigledno.

Šuri još 1.100 kvadrata

Ljubiša Šestović, šura Branimira Gvozdenovića, izgradio je stambeni kompleks od 4.600 metara kvadratnih u Pržnu, kraj hotela “Maestral”, iako je, prema podacima MANS-a, nacrtom DUP-a bila predviđena za 1.100 kvadrata manja građevina.

Gvozdenović je potpisao saglasnost na nacrt pomenutog DUP-a samo dan nakon što je dobio zahtjev od Opštine Budva, povećavši objekat svog šure za 1.100 metara kvadratnih.

Šestović je ranije saopštio da to nije tačno, a iz Gvozdenovićevog resora su naveli da su navodi MANS-a "netačne, iskonstruisane i zlonamjerne tvrdnje", iako je to očigledno iz dokumenata dostavljenih tužiocu.

( Slavko Radulović )